Unatoč solidnom oporavku domaće ekonomije u prošloj godini uslijed stabilizacije epidemioloških prilika, novo usložnjavanje odnosa prouzročeno događajima na istoku Europe, ali i poremećenim lancima opskrbe i rastom energenata, doveli su do toga da se u ovoj godini očekuje znatno skromniji ekonomski rast u BiH, piše Večernji list BiH. Negativne ekonomske posljedice ovih događanja na svjetsku ekonomiju manifestiraju se kroz trgovinske, financijske, cjenovne šokove koji neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima vidljivim iz informacije o perspektivama za BiH 2022. – 2025. godine, koju je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, projekcije ukazuju na to da se do kraja 2022. godine može očekivati realni ekonomski rast od oko 2,1% u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH.
Eksterno okruženje
To je vidljivo manje u odnosu na realni ekonomski rast od 5,4% koliko je zabilježeno u prošloj godini te svakako govori o razmjerima krize koja se reflektira i na domaće gospodarstvo – uvelike ovisno o eksternom okruženju, kako kroz izvozno orijentirane procese tako i kroz nabavu repromaterijala. Međutim, u idućoj, kao i godinama koje dolaze, mogu se očekivati bolje vijesti, no, samo pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i unutarnjih dinamika u BiH. Večernji list imao je uvid u informaciju navedene institucije iz koje se predviđa ekonomski rast od 3,1 posto u idućoj godini, 3 posto u 2024. godini te 3,4 posto u 2025. godini. Tablice pokazuju sljedeće – u ovoj godini realni rast finalne potrošnje iznosio bi tek 0,5 posto, što je znatno manje uz odnosu na prošlu godinu kada je bio 3,7%. U 2023. godini došlo bi do stanovitog oporavka finalne potrošnje, a projicirana stopa iznosila bi 1,2% te bi se održala i u 2024. godini. U 2025. pak rasla bi do postotka od 1,3 posto. Kada je riječ o realnom rastu investicija, ova godina donijela bi stopu od 2,2%, što je manje u odnosu na 2021., no iduća godina donijela bi mnogo bolje vijesti. Stopa bi, naime, porasla na 5,1%, što je više i u odnosu na 2021. godinu kada je iznosila 3,9 posto, a rast bi se onda nastavio i do 2025. g. koja bi trebala donijeti realni rast investicija od respektabilnih 8,5%. Tijekom ovoga razdoblja očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta. Istodobno, reformske mjere koje su usmjerene prema poboljšanju poslovnog ambijenta u zemlji trebale bi rezultirati većim investicijskim ulaganjima (domaćim i inozemnim), što bi ojačalo privatni sektor, zaposlenost i u konačnici vanjskotrgovinsku robnu razmjenu BiH sa svijetom.
Rast proizvodnje
Posebno važna stavka ekonomskih kretanja u BiH je industrijska proizvodnja, a koja bi u ovoj godini, unatoč izazovima, trebala sačuvati dinamiku oporavka. Imajući u vidu ranije navedena međunarodna kretanja i strukturalnu kompoziciju industrijske proizvodnje uz očuvanje stabilnog vanjskog okruženja u glavnim trgovinskim partnerima do kraja 2022., u BiH se može očekivati povećanje fizičkog opsega industrijske proizvodnje. U razdoblju 2023. – 2025. godine u BiH se očekuje osjetniji ekonomski napredak u okviru kojega bi događanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati središnju ulogu. Naime, tijekom ovoga razdoblja očekuje se da bi reformske mjere na unaprjeđenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH trebale polučiti mjerljive rezultate, a to bi rezultiralo povećanjem investicijskih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača iz BiH, a očekivane stope rasta fizičkoga obujma industrijske proizvodnje prema projekciji DEP-a iznosile bi oko 6% na godišnjoj razini. Takvo što imalo bi i pozitivne posljedice na tržište rada, pa bi se tako rast obujma investicija i trgovine trebao znatnije odraziti na broj zaposlenih.
Izvor:vecernji.ba