Iz tiska je izašla knjiga Medijsko-informacijski rat. Informacija u središtu društveno-političkih događanja autorice doc. dr. sc. Silvane Marić Tokić. Knjiga detaljno opisuje razvoj informacijskih znanosti, pojmove od informacije, dezinformacije, javnoga znanja do informacijskoga društva te daje prikaz potpuno novih pojmova poput informacijskoga rata, medijskoga rata, specijalnih operacija, operacija utjecaja kao i ulogu medija u (dez)informacijskome društvu, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Doc. dr. sc. Ivica Skoko s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru je kazao kako knjiga doprinosi boljem razumijevanju informacije kao moći i razvijanju informacijskih strategija.
„Kao udžbenik bit će od velike pomoći svim onima koji kroz akademsko obrazovanje izučavaju područje informacijskih znanosti, politologije i medija“, rekao je Skoko.
Prof. dr. sc. Ivana Sivrić s Filozofskog fakulteta SUM-a ističe kako autorica sažeto objašnjava pojmove kao što su podatak, obavijest, informacija, činjenica, dezinformacija, stvarnost, konstruirana stvarnost, lažne vijesti, navodeći njihove specifičnosti i osobitosti po kojima se dopunjuju ili razlikuju. Dodaje kako knjiga doprinosi i istraživanju medija te da će biti od velike koristi svim stručnjacima koji proučavaju medijske sadržaje.
U definiranju ključnih pojmova, autorica koristi velik broj relevantnih izvora opsežne i kvalitetne međunarodne i domaće literature.
Prof. dr. sc. Daniela Jurčić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru objašnjava kako se u knjizi obrađuju i informacijske strategije koje su izgrađene tijekom rata u Bosni i Hercegovini, a koriste se, kako autorica navodi i danas, s ciljem izgradnje javnog znanja o ratnim događanjima prema osobnom viđenju.
“Autorica je dala jasan pregled stanja u bosanskohercegovačkom društvu, koje je duboko podijeljeno. Smatram da joj je želja da mediji imaju profesionalniji stav i malo odgovorniju ulogu, a to je objektivno prikazivanje stvarnosti. Ali i prošlosti. U tom kontekstu imat ćemo zdravije i prosperitetnije društvo”, istaknula je Jurčić.
Doc. dr. sc. Martina Planinić s Filozofskog fakulteta SUM-a kaže kako Marić Tokić u poglavlju o Domovinskom ratu donosi detaljan opis informacijskog ratovanja s posebnim naglaskom na specifičan i kompliciran oblik državnog uređenja Bosne i Hercegovine koje je direktna posljedica završetka tog rata i potpisanog Daytonskog mirovnog sporazuma.
„Autoričin cilj je objektivno prikazati situaciju u Bosni i Hercegovini na osnovu četiri različite informacijske strategije koje su izgrađene na području BiH i još uvijek su prisutne. Naglašava medijsku odgovornost za produžetak ratne agonije i ratnog huškanja koje je povećalo mržnju i netrpeljivost između tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ta medijska agenda je i danas prisutna i kao takva oblikuje međusobne odnose i neravnopravan položaj Hrvata u BiH“, kazala je Planinić.
Izdavač je Sveučilište u Mostaru. Autorica knjige ističe kako su informacije ključni element današnjice te kako borba za informacije i informacijsku nadmoć dovodi do različitih javnih znanja o istim događajima.
„Bez izgradnje informacijskih politika, informacijskih strategija i provođenja informacijskih operacija svaka skupina, narod dovodi sebe u loš položaj na domaćem i međunarodnom polju. Živimo u dobu kada informacijski sukobi odnose prevlast nad drugim oblicima sukoba i oblikuju znanje o nama samima. Gubljenjem medijsko-informacijskoga rata Hrvati u BiH se nalaze u jako nezavidnom položaju te se na osnovu velikog broja dezinformacija o njima stvara potpuno pogrešna slika o samom odnosu prema Bosni i Hercegovini kao državi triju konstitutivnih naroda te njihovoj ulozi u ratnim događanjima“, objašnjava autorica.
Dr. sc. Marić Tokić je docentica na studiju Novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
/HMS/