Agresivno ponašanje bošnjačke političke scene ima za cilj promijeniti ustavno uređenje koje je definirano Washingtonskim i Daytonskim sporazumom, a najezda i mržnja bošnjačkih političkih subjekata kao strateški naum imaju urušavanje konstitutivnosti i pretvaranje Federacije u jednonacionalni prostor, upozorio je, među ostalim, Marinko Čavara, nositelj liste HDZ-a BiH – HNS-a za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz izborne jedinice 4, dopredsjednik HDZ-a BiH i aktualni predsjednik Federacije BiH.
U intervjuu za Večernji list BiH ističe i kako postoji bojazan da visoki predstavnik neće donijeti izmjene Izbornoga zakona prije izbora, dapače, da će na neki način otkloniti prepreke da bošnjačke političke elite formiraju u FBiH jednonacionalnu vlast, kao što su to uradile u “platformi”.
Upozorio je kako BiH nema odredbe izbornog zakonodavstva koje bi definirale način izbora izaslanika u federalni Dom naroda, a to u startu znači i kako će biti nemoguće provesti izborne rezultate na zakonit način.
Nositelj ste liste za Parlamentarnu skupštinu BiH iz izborne jedinice koja obuhvaća prostor središnje Bosne, prostor s velikim brojem Hrvata, ali i prostor od strateškog značaja za nacionalnu poziciju hrvatskoga naroda. Kolika je odgovornost biti na takvoj poziciji?
– Velika je odgovornost biti Hrvat iz središnje Bosne i zastupati Hrvate iz središnje Bosne, ali i sve Hrvate u BiH. Središnja Bosna jedan je od najosjetljivijih prostora u BiH, a pritom treba podsjetiti kako je ranije Srednjobosanska županija bila županija s posebnim režimom, odnosno paritetna županija. Međutim, ukidanjem takvog rješenja 2001. godine od visokog predstavnika, odnosno ukidanjem paritetnog režima, počela je najezda s bošnjačke političke scene, baš kao i u Federaciji, u smislu ovladavanja prostorom i stvaranja jednonacionalne, unitarne županije, kao i FBiH. Dakle, biti nositelj liste s ovog prostora zaista je velika odgovornost, a pritom treba podsjetiti i kako predstavljamo, možemo reći, četvrtinu Hrvata u BiH. Kao hrvatski narod u BiH, mi se nastojimo očuvati kao politički subjekt, a vidimo s druge strane toliko želje da se taj paritet naruši, a konstitutivnost uruši. Određene političke stranke rade kampanje u cilju ustroja građanske države, a to je put prema jednonacionalnoj državi.
Kampanja uoči općih izbora ulazi u svoju završnu fazu. Kakve su reakcije biračkog tijela na terenu?
– Naše biračko tijelo je dominantno hrvatsko biračko tijelo. S druge strane, na bošnjačkoj političkoj sceni, odnosno u bošnjačkom političkom prostoru prevladala je mržnja u odnosu na Hrvate. A Hrvati pritom traže da država funkcionira, da pravna država funkcionira, da ustavi Federacije i BiH funkcioniraju. Istodobno, s druge strane imate najezdu da se sve to uruši, a sve u cilju ustroja sustava građanske države koji bi odgovarao samo jednom – mnogobrojnijem narodu. Tu najezdu i agresivnu politiku prepoznala je većina Hrvata u BiH, svi oni koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu, želeći stvarati ambijent u kojemu ćemo svi normalno živjeti i u kojemu će se ugodno osjećati svi oni koji sutra žele izgrađivati svoju egzistenciju u BiH. U kontaktima s ljudima dobivamo punu potporu, a to je iznimno ohrabrujuće. S druge strane, i oni koji su donedavno, prije agresivne politike s bošnjačke scene, bili u dvojbi, pa čak i na njezinoj strani, kritizirajući političke poteze hrvatskih predstavnika, u posljednje su vrijeme potpuno razumjeli što je s druge strane te se na neki način pokajali, osudivši agresivno ponašanje bošnjačke političke scene koja želi nasilno promijeniti ustavno uređenje koje je definirano Washingtonskim i Daytonskim sporazumom.
Izbori se održavaju u specifičnim okolnostima uzimajući u obzir činjenicu da nemamo članke Izbornog zakona koji govore o popunjavanju Doma naroda, a koje je Ustavni sud izbrisao. Koliko je takva situacija u startu opterećujuća za problematiku provedbe izbornih rezultata?
– Odavno smo govorili da praktički nema uvjeta za izbore. To smo govorili s razlogom jer je Ustavni sud BiH, nakon što je odlučio u presudi u predmetu “Ljubić” o legitimnom predstavljanju te nakon što je prošlo šest mjeseci, a Parlamentarna skupština BiH nije promijenila odredbe Izbornog zakona, izbrisao odredbe Izbornog zakona koje govore o načinu popunjavanja federalnog Doma naroda. Jasno je kako te odredbe ne postoje u Izbornom zakonu te je samim time nemoguće, zakonski nemoguće, popuniti tu prazninu. A onda se događa da oni koji žele uraditi nešto na svoj način izbornim inženjeringom kažu kako Središnje izborno povjerenstvo ima pravo. A znamo da su nezakonito dopunili određeni broj članova Središnjeg izbornog povjerenstva. Sada se nastoji određenom presijom, silom i galamom napraviti kao normalno stanje, a međunarodna zajednica je to jednim dijelom prihvatila porukama da se izbori moraju održati, da se moraju financirati onako kako je visoki predstavnik svojim odlukama to promijenio. A donio je i propise o takozvanom integritetu izbornog procesa, a mislim da je to dezintegritet izbornog procesa. Tim mogućnostima koje je dao Središnjem izbornom povjerenstvu značajno će se narušiti demokratski proces izbora te oni mogu biti potpuno ugroženi.
S druge strane, kao što sam rekao, ne postoje zakonske odredbe po kojima se može popuniti Dom naroda Parlamenta FBiH. Visoki predstavnik davno je odustao od izmjene Izbornog zakona kako bi se provele odluke Ustavnoga suda BiH, a stalno najavljuje kako će reagirati kako bi otklonio sve blokade. A to znači da će, ako bude želja nasilno provesti rezultate inženjeringa od SDA i drugih privjesaka, on otkloniti prepreke da oni formiraju jednonacionalnu vlast, kao što su to uradili u “platformi”. Tada je, podsjećam, visoki predstavnik Valentin Inzko zamrznuo odluku tadašnjeg Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, a koje je poništilo izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije i Vlade. Onda je tadašnji visoki predstavnik zamrznuo tu odluku. U suštini je djelovao potpuno antidaytonski, a upravo je on bio zadužen štititi daytonski Ustav BiH. Međutim, ne može snositi sankcije za to, nego je otišao uživati trošeći novac koji je zaradio u BiH na takav način.
Iz toga se može zaključiti kako ne očekujete da će sadašnji visoki predstavnik uopće izmijeniti Izborni zakon do izbora, a sukladno presudi Ustavnoga suda BiH o legitimnom predstavljanju?
– Da je imao hrabrosti i volje, mogao je to davno učiniti. Ne bi otvarao rasprave koje će ga dovući u slijepu ulicu. Prosvjedi s toliko mržnje i prema njemu i prema Hrvatima prošli su bez ikakvih sankcija, a izgleda da se on povukao, odnosno nije uradio ono što je najavljivao. Na temelju čega bih mogao očekivati da će sada donijeti izmjene. Vrijeme će pokazati što je istina. Kako će pokazati odgovornost koju ima kao čovjek s ulogom koju je preuzeo u BiH, a nije ništa uradio na stabilizaciji odnosa u BiH, naprotiv, do sada je djelovao destabilizirajuće. Na temelju toga ne mogu očekivati da će nešto promijeniti u svojem djelovanju.
Dakle, ulazimo u pravnu neizvjesnost nakon izbora, odnosno u situaciju u kojoj bi se onda SIP “igrao” zakonodavca.
– Upravo tako, a visoki predstavnik pere ruke. Kad god ima priliku, napada političare BiH, ali neka se osvrne na svoje djelovanje, pa neka ocijeni svoj rad.
Jasno je kako bošnjačke stranke i na ovim izborima imaju namjeru ostvariti dominaciju u Klubu Hrvata, a to vidimo i na primjerima Srednjobosanske i Zeničko-dobojske županije, u kojima su bošnjačke stranke pozicionirale Hrvate na liste za županijsku Skupštinu, a kao preduvjet ulaska u Dom naroda. Kako to komentirate?
– Tu moramo biti oprezni jer ne samo da stavljaju Hrvate već stavljaju osobe koje su se spremne izjasniti kao Hrvati kako bi zauzele hrvatske pozicije u Klubu Hrvata u Domu naroda federalnog Parlamenta, baš kao što je i do sada bila praksa. Ne mogu znati tko se sve izjasnio kao pripadnik hrvatskoga naroda kako bi zauzeo mjesto u Klubu Hrvata, napravio izborni inženjering i oteo Hrvatima mogućnost da biraju svoje legitimne predstavnike u vlasti. Pritom podsjećam kako i u Ustavu Federacije BiH jasno piše da će Hrvati i Bošnjaci, a nakon presude Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom području BiH, i Srbi jednakopravno upravljati Federacijom. A danas očito ne žele jednakopravno, već jednostrano upravljati bošnjačke političke elite predvođene SDA.
Kakvo je vaše očekivanje od situacije nakon listopadskih izbora, odnosno što nas čeka kada je u pitanju Federacija, a što kada je u pitanju državna razina?
– Teško je predvidjeti budućnost, ali je zato najvažnije da Hrvati masovno izađu na izbore i daju potporu jedinoj snazi koja se bori za poziciju Hrvata u BiH, a to je HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor. Što ćemo dobiti s druge strane, pitanje je procjena bošnjačkih političkih elita, odnosno hoće li smjeti ići u izborni inženjering. Jer Željko Komšić nikada nije pobijedio do 19 sati, nego poslije 19 sati u jednonacionalnim biračkim odborima. Oni će procijeniti, a na temelju stavova međunarodne zajednice, smiju li raditi izborni inženjering i dodati Komšiću određeni broj glasova te time oduzeti pravo Hrvatima da biraju. Isto tako, ostaje za vidjeti hoće li u županijske skupštine gurati one koji su se izjasnili kao Hrvati, a predstavnici su Bošnjaka, kako bi zauzeli mjesta u Klubu Hrvata.
Hrvatskom su narodu od 2000. naovamo oduzeta brojna politička prava koja su imali. Ostali su bez velikog broja mehanizama, posebice u Federaciji.
– Oduzimanje volje hrvatskog biračkog tijela imali smo još 2001. kroz Alijansu, pa onda 2011. kroz “platformu”, a sjećate se koliko su tada hrvatskih pozicija uzeli oni koji su se predstavljali kao predstavnici Hrvata. Znamo što je to u suštini. Mnogo tih pozicija nismo uspjeli vratiti u proteklom vremenu. S druge strane, kod bošnjačkih političkih elita imate jedan mehanizam da one pozicije koje su važne, a obnaša ih Hrvat, “bajpasiraju”, a onda čak u nekim upravama izmijene pravilnike i ustroj te isprazne poziciju, odnosno prenesu je na Bošnjake koji obnašaju pozicije u drugim sektorima. Tako to funkcionira. A onda treba vidjeti tko upravlja represivnim aparatom, obavještajnom službom, VSTV-om, Tužiteljstvom, Sudom, Ustavnim sudom BiH, Ustavnim sudom Federacije… Prema tomu, bit će svima jasnije kada analiziraju situaciju. Podsjećam i na sljedeću situaciju – 2013. Parlament Federacije izglasao je nepovjerenje tadašnjoj Vladi “platforme” i Ustavni sud FBiH do danas nije odlučio o vitalnom bošnjačkom interesu koji su izaslanici SDA povukli kako bi zaustavili tu odluku. Samo su 2015. rekli da nema potrebe da se odlučuje o tomu jer je izabrana nova Vlada. Možete onda misliti koji je to sunovrat Ustavnog suda Federacije.
Velika se prašina digla upravo oko pitanja imenovanja sudaca u Ustavni sud, no isto tako, postoji i niz drugih institucija koje su na čekanju?
– Dopredsjednici Federacije BiH trebali su davno reći javnosti zašto nisu dali suglasnost na imenovanje sudaca iako su to, po Ustavu, bili obvezni kako bih ja mogao uz njihovu suglasnost predložiti imenovanje sudaca u Dom naroda. S druge strane, jasno je kakvo je stanje kada je riječ o drugim institucijama. Pogledajte samo istupe Izetbegovića i drugih koji su s njim komentirali, a prema kojima se neće nikada dopustiti da Hrvat upravlja Federalnom upravom policije. Dakle, neće dopustiti da kao ravnatelj FUP-a upravlja specijalnim postrojbama. Jasno se postavlja pitanje kako oni upravljaju postrojbama. To pokazuje koliko je mržnje u javnom prostoru u tim predstavnicima i da je ničim nisu sankcionirali oni koji, kada god imaju priliku, prijete općenito političarima i prijete hrvatskim političarima.
Uz sve navedeno, koliko je onda važno da BiH, odnosno hrvatski političari u BiH snažno ustraju na europskoj budućnosti?
– Bosna i Hercegovina nema druge budućnosti, mora imati europsku i budućnost u NATO savezu. To su jedine organizacije koje pružaju budućnost u kojoj će svi stanovnici željeti živjeti, a BiH, kao članici EU i NATO-a, omogućiti prosperitet. To nam je jedina varijanta, a poglavito nama Hrvatima koji na neki način svoju sudbinu vežemo uz Hrvatsku. Republika Hrvatska je u EU i NATO savezu, prema tomu, Hrvati ne mogu željeti ništa drugo osim ovih organizacija u kojima BiH treba tražiti svoju budućnost.
Izvor:vecernji.ba