U organizaciji Ministarstva za pitanja branitelja Hercegovačko-neretvanske županije i Referalnoga centra Branitelj zadrugar, prije dva dana je na platou kod Gimnazije Mostar, na Španjolskomu trgu, otvoren 8. Sajam braniteljskoga poduzetništva u HNŽ-u. Zbivanje je okupilo brojne uzvanike, dužnosnike sa svih razina vlasti, braniteljske zadrugare, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte i branitelje poljoprivrednike s područja Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Srednjobosanske županije, Republike Hrvatske te članove Udruge Down sindrom Mostar, a otvorenim ga je proglasio zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić.
Na sajmu je nastupila i udruga poljoprivrednika „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog koja je predstavila „Ljubuški rani“.
Predsjednik Udruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević ponovio je riječi ministra branitelja u Vladi HNŽ-a Đure Prkačina koji je naglasio da sajam nije samo gospodarski događaj, nego je i platforma za umrežavanje, za razmjenu znanja i iskustava, za afirmiranje braniteljskih zadruga i obiteljskih gospodarstava. Istaknuo je i kako je osnovni cilj sajma upravo pružanje potpore integriranju branitelja na tržištu rada kroz povećanje njihove zaposlenosti, ali i stvaranje uvjeta za njihovu što uspješniju resocijalizaciju i potpuno uključivanje u širu društvenu zajednicu.
Vukojevića smo pitali i o ovogodišnjem urodu, stanju na tržištu krumpira i očekivanjima proizvođača krumpira do kraja sezone.
„Što god da kažem ispasti će da se mi poljodjelci stalno nešto žalimo. Ipak, moram kazati da je ova godina prilično loša kada su u pitanju gotovo svi naši proizvodi ne samo krumpir. Zbog jedne, a negdje i dvije slane te plamenjače, godina nam kasni između 15 do 20 dana. Uz kasno dozrijevanje naših kultura tu je i smanjen prinos za nekih 30-ak posto, ne samo kod krumpira. Sve to utjecalo je na cijenu naših proizvoda jer kasnije dozrijevanje i kasniji plasman na tržište znači i znatno nižu cijenu naših proizvoda“, priča Vukojević.
Na pitanje koliko su zadovoljni cijenom mladog krumpira Vukojević kaže:
„ Moram priznati da je trenutna cijena krumpira ista kao i u ovo doba prošle godine. Međutim, moram ponoviti da zbog kasnijeg dozrijevanja i kasnijeg plasmana na tržište nećemo moći postići ni približnu ukupnu cijenu kao prošle godine. Naime, prošle godine smo većinu našeg mladog krumpira plasirali još u svibnju, u ovo vrijeme prošle godine vadili smo posljednje količine krumpira, a sada imamo situaciju da ćemo najveće količine krumpira izvaditi u lipnju tako da će, kad uzmemo u obzir sve što sam rekao, konačna zarada, ako je uopće bude, biti puno manja nego prošle godine“, ističe Vukojević.
Zanimao nas je i izvoz mladog krumpira u Republiku Hrvatsku.
„Na našu veliku sreću imamo ovdje kod nas u Ljubuškom i Čapljini 5-6 izvoznika u RH. Oni su s izvozom krenuli krajem svibnja i početkom lipnja, dakle kada je gotovo sav naš krumpir dozrio. Da nije izvoza u RH i da nije njih onda bi tek to bila potpuna katastrofa. Jednostavno, tržnica u Čapljini ne može „progutati“ sav naš krumpir, a da nema izvoza mi bi krumpir bili prisiljeni davati u bescjenje“, zaključio je Vukojević.
Radio Ljubuški