U povodu obilježavanja 150. godišnjice Hercegovačkog ustanka iz 1875. godine, Grad Ljubuški organizira predstavljanje zbornika radova “Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka”, koje će se održati u petak, 8. kolovoza, u 20 sati, u hotelu Bigeste. Tim povodom gost u studiju Radija Ljubuški bio je umirovljeni novinar i publicist Dušan Musa, tajnik Udruge “Vojvoda don Ivan Musić” i ujedno, urednik ovog opsežnog izdanja. Zbornik ima 476 stranica, a u njegovoj izradi sudjelovala su četvorica autora kroz ukupno šest radova ili poglavlja. Kako Musa ističe, riječ je o vrhunskim stručnjacima – dr. don Ivici Puljiću, koji je doktorirao na temu sličnu ovoj o Hercegovačkom ustanku, izv. prof. dr. Marinku Mariću iz Dubrovnika te dr. Marijanu Sivriću, poznatom poznavatelju starih jezika, posebice latinskog. Sam Musa, stjecajem okolnosti, potpisuje tri priloga, jer su tijekom rada na knjizi trojica autora iz različitih razloga odustala, pa je kao urednik morao popuniti nastale praznine.
Zbornik donosi niz manje poznatih, a značajnih povijesnih činjenica. Musa naglašava kako se u javnosti često zanemaruje da dio današnjeg stanovništva Hercegovine ima ilirske korijene, što je tema koja je tek posljednjih desetljeća našla svoje mjesto u znanstvenim raspravama. “Mi živimo između gradina i gomila, ali dugo se nije isticalo da i mi imamo određene veze s ilirima. Dio današnjeg stanovništva Hercegovine zasigurno vuče ilirsko podrijetlo i to smo posebno naglasili u knjizi.” Govoreći o prapovijesti Bosne i Hercegovine, Musa podsjeća da su Rimljani ovim prostorima vladali 476 godina nakon završetka Batonovog ustanka 9. godine, a potom je uslijedilo stoljeće do dva “tame” kada su ovdje harali Avari.
Knjiga daje pregled i srednjovjekovne povijesti, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina ujedinjena 1326. godine za vladavine Stjepana II. Kotromanića, te će se iduće godine obilježiti 700 godina tog zajedništva. “To nije došlo samo po sebi, nego zahvaljujući vladaru koji je bio i ratnik. Do tada se Hercegovina zvala Hum, a ime Hercegovina dobila je 1454. godine, kada su joj ga Osmanlije dale po Hercegu Stjepanu Kosači.” Musa ističe i važan povijesni podatak da je prvi upad Osmanlija na prostor Hercegovine zabilježen 1386. godine, a potpuni pad dogodio se 1482., gotovo stoljeće kasnije, što pokazuje koliko je osvajanje bilo dug proces.
Posebno zanimljivo, prema Musinim riječima, jest da su u vojnim postrojbama Osmanskog Carstva tijekom osvajanja većinu činili Slaveni, Grci i Albanci, dok je samih Osmanlija bilo znatno manje, možda deset do petnaest posto. Među manje poznatim činjenicama je i ta da je osam dana prije pogubljenja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića potpisana povelja kojom se potvrđuje i njegova dvogodišnja titula srpskog despota, što se rijetko spominje.
Musa naglašava da zbornik obrađuje razdoblje sve do “zova slobode” – 19. lipnja 1875. godine, kada je izbio Hercegovački ustanak. “Narod se, kako bismo rekli, pobunio od muke i nevolje. To je bio trenutak koji je odjeknuo izvan granica ovih prostora i ostao zabilježen kao jedan od najvažnijih događaja naše novije povijesti.”
Knjiga je, prema riječima urednika, namijenjena i stručnjacima i široj javnosti, jer nudi provjerene podatke temeljene na bogatom izvoru literature i arhivskih dokumenata. “Radovi su pisani ozbiljno, s puno fusnota, citirani su hrvatski, srpski, crnogorski i strani autori. Nakon ovoga što je napisano, teško se može dodati nešto novo, ali budući istraživači uvijek mogu pronaći podatke koji će im koristiti.
Predstavljanje zbornika u Ljubuškom bit će prilika da se autori, predstavnici kulturnih institucija i građani okupe i obilježe važnu obljetnicu, ali i da se podsjeti na burnu i slojevitu povijest ovoga kraja. Musa je na kraju razgovora poručio kako vjeruje da će knjiga potaknuti čitatelje na razmišljanje i dublje razumijevanje događaja koji su oblikovali identitet Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
Radio Ljubuški