Preporuka za unapređenje stanja u oblasti akcizne politike na duhan podrazumijeva smanjenje poreznog opterećenja, odnosno vraćanje akciznog opterećenja na razinu iz 2016. godine uz obvezno namjensko usmjeravanje dijela sredstava prema zdravstvenom sektoru, istaknuto je u dokumentu (policy paper) pod nazivom „Akcizna politika na duhan u Bosni i Hercegovini – trenutno stanje i perspektive“ koji je predstavljen u Sarajevu.
Ekonomisti iz dva bh. udruženja, Liberalnog foruma i Udruženja ekonomista RS SWOT izradili su policy papper u kojem analiziraju utjecaj akciznih politika na crno tržište u BiH te predlažu konkretna rješenja.
Predstavnik Udruženja ekonomista RS SWOT Arsen Hršum rekao je kako je potrebno da se fiskalna, odnodno akcizna politika, stalno preispituje jer je iznalaženje optimalnih rješenja mukotrpan proces.
–Trenutna akcizna politika, odnosno analiza koja se ovdje primjenjuje sa stanovišta formalnih podataka, pokazuje da je ona dala pozitivna rješenja. Međutim, određeni podaci koji su dostupni sa sivog, odnosno ilegalnog tržišta, ukazuju da ona ima i niz nekih negativnih efekata koji mogu biti posljedica previsoke razine iznad optimalnog, sa ekonomskog stajališta, ali i drugih posljedica funkcioniranja ekonomije i institucija unutar BiH – rekao je Hršum.
U okviru analize predstavljeni su učinci postojeće akcizne politike na duhan i duhanske proizvode u BiH. Jedan od zaključaka je da trenutna akcizna politika ne donosi rezultate, prije svega u kontekstu rasta proračunskih prihoda po ovom osnovu. Zbog toga ju je, smatraju ekonomisti, potrebno mijenjati i to vraćanjem na razinu iz 2016. godine.
-To bi značilo da se smanji trenutna razina akciza iz jednostavnog razloga što je analiza pokazala da nakon 2016. godine prihodi od akciza stagniraju iako je došlo do povećanja stope akciza. U tom vremenu došlo je do rasta sivog tržišta akciznih proizvoda i tada se pokazalo da akcize nisu ispunile svoj osnovni cilj, a to je da pored ubiranja prihoda, novca, odnosno fiskalnog učinka, nisu posignuti oni ekstrafiskalni učinci, a to je smanjivanje potrošnje tih proizvoda koji utiču loše na ljudsko zdravlje – istaknuo je Hršum.
U tom smislu, kako je dodao, preporuka da se vrati na razinu iz 2016. godine, uz analizu i ostralih elemenata, mogla bi imati učinke i na smanjenje sivog tržišta jer bi to imalo pozitivan uticaj na sustav javnih financija, a možda bi imalo učinak i na smanjenje konzumacije tih proizvoda.
U dokumentu se navodi da se prikupljeni prihodi po osnovu akciza na duhan i duhanske proizvode ne usmjeravaju namjenski, te bi to trebalo promijeniti kako bi se unaprijedio zdravstveni sustav i na taj način kompenzirali negativni učinci konzumacije tih proizvoda.
Izvor:pogled.ba