Republika Hrvatska obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti, obljetnicu međunarodnog priznanja, u sjećanje na 15. siječnja 1992. kada je hrvatsku neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije.
Hrvatska je toga dana postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je, uz Svetu Stolicu, odigrala bitnu ulogu u njezinu priznavanju te potaknula ostalih jedanaest članica Europske unije da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
Priznanje u jeku Domovinskog rata
Priznanje je Hrvatska dočekala u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika, a na svoje je, tog 15. siječnja međunarodno priznate, granice izašla tek nakon šest godina, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja. Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idući dan novonastale države uzajamno su se priznale.
Foto: HTV / HRT
Istodobno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedila ju je Ukrajina (11. prosinca) te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca). Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila u Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije.
Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.
Foto: HTV / HRT
Nakon što je Hrvatsku priznala Europska unija, tijekom tog 15. siječnja 1992. slijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Australije, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.
Veliki dan hrvatske povijesti
Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Zatim su, među ostalima, slijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) te Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda.
Foto: HTV / HRT
Misa povodom obljetnice priznanja
Povodom 30. obljetnice međunarodnog priznanja zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje u župnoj crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Svetoj misi nazočli su premijer Andrej Plenković uz ministre Tomu Medveda, Gordana Grlića Radmana, Davora Božinovića i Ninu Obuljen Koržinek te predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković. Izjave za javnost tom su prigodom dali Mate Granić i Gordan Grlić Radman.
– Da se Hrvatska nije obranila nikad ne bi bila međunarodno priznata, a najzaslužniji za to su bili osobno prvi predsjednik Franjo Tuđman, hrvatski branitelji, Vlada demokratskog jedinstva i hrvatska diplomacija, poručio je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.
– Afirmacija za modernu i suvremenu Hrvatsku trajala je i u narednom razdoblju. U usporedbi s ranijim razdobljem – u ovih 30 godina Hrvatska je učinila velika postignuća. Danas smo ravnopravna članica EU-a, NATO-a i članica smo svih najvažnijih međunarodnih asocijacija, kazao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Kod spomen- obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, ministar obrane Mario Banožić s izaslanstvom Vukovarsko srijemske županije na čelu sa županom Damirom Dekanićem, položio je vijenac i zapalio svijeće za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu. Banožić je poručio kako su hrvatski branitelji nositelji istine o Domovinskom ratu i neizostavni element novih generacija koje trebaju poštovati i voljeti svoju državu. S takvim promjenama u društvu dokazujemo kako niti jedna žrtva nije uzaludna, dodao je.
Na 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH i 24. obljetnice završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, izaslanstvo Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, položilo je vijenac kod Spomen-obilježja na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Molitvu za hrvatsku domovinu i sve žrtve iz Domovinskog rata predvodio je župnik župe sv. Filipa i Jakova, fra Ivica Jagodić.
U Vukovaru je izaslanstvo SDP-a podno Križa za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke u Dunav položilo cvijeće i zapalili svijeću. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kazao je kako je 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske prigoda da se oda priznanje zaslužnima za to, ali i podvuče crta te podnesu računi o onome što je bilo dobro, ali i loše.
Obljetnica priznanja obilježit će se i osvjetljavanjem zgrade i Veleposlanstva RH u Beču. Svjetla na zgradi upalit će se uz nazočnost počasne gošće Edith Mock, udovice nekadašnjeg ministra vanjskih poslova dr. Aloisa Mocka, a koja je značajni svjedok vremena u danima političke borbe svoga supruga i njegovih političkih istomišljenika za priznanje Hrvatske u Austriji.
Na 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, Hrvatska radiotelevizija prisjeća se sudbonosnih vremena za hrvatsku samostalnost. U povodu toga, večeras u 20:10 na Prvom programu HTV-a emitirat ćemo specijalnu emisiju, a u 21:15 dokumentarni film Priznanje Hrvatske.
U specijalnoj emisiji gosti u studiju Mate Granić, Gordan Grlić Radman, Stojko Vranković, Miroslav Ćiro Blažević, Franjo Gregurić, Božo Kovačević i Miomir Žužul evocirat će uspomene na 15. siječnja prije 30 godina. Kroz reportaže i izjave svjedoka vremena podsjetit ćemo na sve okolnosti borbe za neovisnost Hrvatske.
Izvor:hrt.hr