Od uspostave Uprave za neizravno oporezivanje BIH prikupljeni su rekordni prihodi od neizravnih poreza. U 2021. iznosili su 8 milijardi i 445 milijuna KM i veći su za 1 milijardu i 216 milijuna KM ili 16,8% u odnosu na 2020. kada su iznosili 7 milijardi i 229 milijuna KM, prenosi Buka. U odnosu na rekordnu 2019. prikupljeno je 460 milijuna KM više. Ključno pitanje je, kaže ekonomist Faruk Hadžić, gdje taj novac završi i zašto građani ne osjete rekordni rast prikupljenih poreza.
“Više puta sam navodio da nikada u BiH nije bio problem u novcu već u prioritetima raspodjele. Fiskalna ili porezna politika, kao instrument ekonomske politike, ima dvije funkcije i to funkciju prikupljanja našeg novca kroz poreze i funkciju raspodjele onoga što se prikupi. U ovoj drugoj je problem i u prioritetima kako se taj novac dijeli”, ističe Hadžić i dodaje da je ova 2022., upravo zbog rekordnih naplata u porezima, možda i odlična prilika da smanjimo porezno opterećenje gospodarstvu i radnicima, koju teško da ćemo opet imati u idućem razdoblju, jer je značajan rast prihoda od poreza na potrošnju došao zbog inflacije. S obzirom na to da je FBiH dobio stotine milijuna KM više kroz prihode, naglašava, većinu ovog novca treba vratiti gospodarstvu i barem na koju godinu zamrznuti rast plaća javnog sektora.
“Kada bi se barem pola prihoda od rasta PDV-a usmjerilo u smanjenje poreza i doprinosa, gospodarstvo i radnici dobili bi snažan poticaj, a FBiH ne bi imala nikakve gubitke, jer samo vraća gospodarstvu pola onoga što je prikupila kroz dodatni rast. Radnici bi imali veće plaće, poslodavci manje poreze i jednim dijelom bi se usporilo iseljavanje…”, pojašnjava.
Izvor:Vecernji.ba