Hoće li Rusija okupirati Ukrajinu? Uvlači li ruski predsjednik Vladimir Putin svijet u treći svjetski rat? Što će poduzeti zapadne sile? Jesu li ekonomske sankcije dovoljne da zaustave napad? Je li Europa spremna za humanitarnu krizu? Kako pomoći Ukrajincima? Hoće li Hrvatska primiti izbjeglice?
Djamić: Noć u skloništu
Hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić javila se telefonom uživo iz skloništa u Kijevu nešto malo iza 21 sat u specijalnoj emisiji HTV-a Napad na Ukrajinu. Govorila je o trenutačnom stanju u glavnom gradu Ukrajine.
– Još sam uvijek u skloništu jer noć neće biti najmirnija pa je bolje da smo u zaklonu od eventualnih neprijateljskih djelovanja.
Rekla je kakve naputke su dobili građani Kijeva i Ukrajine.
– Jutros u 6 je uvedeno ratno stanje, uveden je i policijski sat, koji upravo počinje sada kada počinje vaša emisija jer je kod nas 22 sata. Građani su dobili upute da ostanu u svojim domovima, da ne treba zavladati panika i da je sve pod kontrolom. Gradska vlast, kojoj je na čelu gradonačelnik Vitalij Kličko, i državna vlast na taj način nastoje smiriti stanovništvo. Za 80-ak hrvatskih državljana nastojimo organizirati njihov siguran dolazak u RH i to ćemo ovih dana izvršiti, rekla je između ostalog Djamić.
Dodala je kako su prvo onesposobljene zrakoplovne luke u Ukrajini i zemlju se ne može napustiti zračnim putem, a ceste su danas bile zakrčene kolonom od 70-ak kilometara.
Posljednjih dana ima svega u ponudi u trgovini, no nije se moglo plaćati karticama nego samo gotovinom te sve ovo ima i financijske posljedice na Ukrajinu, objasnila je.
Akrap: Rusi će pokušati noćas zauzeti Kijev, ali ne bih bacio sve karte na Putina
Dr. sc. Gordan Akrap, s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, rekao je kako on ne smatra da je Rusija napravila takav zamah kakav je očekivala.
– Ovo je bio klasičan primjer “blitzkriega”. Napali su s južne strane i s Krima s ciljem oslobađanja kapaciteta i lokalne kritične infrastrukture kapaciteta odnosno vodovoda kako bi opskrbili stanovnike Krima vodom jer su već nekoliko mjeseci praktički žedno. Iskoristili su pobunjene trupe s Donecka i Luganska, iskoristili su Ukrajini nesklon sastav stanovništva na istoku zemlje kako bi lakše prošli prema administrativnom području Luganska i Harkiva, dodao je.
– Snažni prodor bio je “blitzkrieg” prema Kijevu. S obzirom na to da su uništili informacijsko-komunikacijske centre, uništili su zapovjedne sustave, uništili su dio radarskih postaja i uništili dio ukrajinskog zrakoplovstva i protuzrakoplovnu obranu i mogli su desantirati padobrance. Pitanje je do kuda će doći noćas, očekuje vjerojatno da će ući u Kijev. Vrlo vjerojatno će večeras uvesti glavne snage u napad i da će ući do Kijeva i pokušat će zauzeti politički centar Kijeva. Ne vjerujem da će to biti kraj rata. Ukrajinske snage se regrupiraju, organiziraju, mobiliziraju. Cijeli zapadni dio Ukrajine je stabilan i vrlo siguran i moguće je da će protunapad krenuti s tog područja kao i s područja središnje Ukrajine. Prema tome ja još ne bih bacio sve karte na Putina, naglasio je.
Medved: Veliki prostor pod nadzorom ruskih snaga
Potpredsjednik Vlade za nacionalnu sigurnost Tomo Medved rekao je kako je nažalost u Kijevu je večeras iznimno dramatično.
– Brzi prodor ruskih snaga i ulazak u Kijev i ovog trenutka vlast Ukrajine nalazi se u skloništu okružena elitnim postrojbama ruske vojske s jasnim izražavanjem bojazni za vlastiti život i u iščekivanju kako će te postrojbe večeras ući u centar Kijeva i zaposjesti ključne institucije, istaknuo je.
– Kad gledamo kartu, ona je tijekom poslijepodneva dobila drugačije obrise, od Kijeva prema Donjecku jako veliki prostor je već pod nadzorom ruskih snaga što pokazuje s kojom strukturom snaga i intenzitetom su oni jutros započeli agresiju, udar na Ukrajinu. Važno je spomenuti i detalje u skladu s doktrinom ratovanja – to je ovaj snažan i brz udar na postrojbe, odnosno raspored protuzračne obrane ukrajinske vojske, na centre veze, na zračne luke. I u samo nekoliko sati su onesposobili sve zračne luke. Svojim desantnim postrojbama proveli su brzo dobacivanje u prostor kako bi u što kraćem vremenskom periodu ovladali sa što većim prostorom, odnosno što dubljim prostorom. Ono što je svakako za očekivati to je spajanje pravca Kijev – dolje prema pravcu Krima. To se jasno može vidjeti iz onog što je dostupno iz svih raspoloživih izvora, a glede strukture snaga. Upravo tako su strukturirane snage i oslikavaju se glavni pravci djelovanja, rekao je Medved.
Lubkivsky: Noć će biti teška
– Osjećam se borbeno, očekuju se novi zračni udari i noć će biti teška. Ukrajinska vojska pruža jaki otpor. Rusija ima silu, ali nema motivaciju, izjavio je Markian Lubkivsky, ukrajinski diplomat i političar. Dodao je kako je Ukrajina u jako teškoj situaciji. Dodao je kako je ruska vojska ušla na jug Ukrajine a napada i sa sjevera, ali se ukrajinski vojnici hrabro drže. U Ukrajini je, kazao je dosad poginulo 60 vojnika i civila, a 170 ih je ozlijeđeno.
Grlić Radman: Svi hrvatski državljani mogu preko veleposlanstva dogovoriti povratak
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako odmah ide novčana i tehnička pomoć Ukrajini.
– Oko 10 milijuna kuna ide odmah, to smo usvojili na Vladi. Oštro smo osudili inavaziju na Ukrajinu i utvrdili da je to podrivanje svjetskog poretka. Na sjednici Vlade smo također izrazili smo solidarnost Ukrajini, suverenitetu, neovisnosti, teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica. Predsjednik Vlade će snažno podržati usvajanje robusnog paket sankcija Europskog vijeća, a uputit ćemo i humanitarnu pomoć u svemu onome što treba, rekao je Grlić Radman.
Rekao jer da svi hrvatski državljani u Ukrajini, njih oko 80-ak, mogu ostvariti povratak u Hrvatsku preko veleposlanstva u Ukrajini. Također je rekao da su se neki javili i rekli da se osjećaju sigurnima te da ih se ne može evakuirati protiv njihove volje.
Bandov: Ovo mi se ne čini kao ukrajinski rat nego kao rat predsjednika Putina
Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu upitan misli li da Putin namjerava zaista pokoriti cijelu Ukrajinu rekao je kako je Putin sam naglasio kako mu je to jedna od opcija.
– Ne možemo točno predvidjeti što Putin misli, a još manje možemo vjerovati onome što govori. Do prije neki dan je govorio da rata biti neće, a kao što vidimo Rusija upravo vodi rat. Imamo novu paradigmu i ona nije počela jutros nego prije dva dana kada je Rusija priznala dvije separatističke regije koje niti po jednom zakonu međunarodnog prava ne mogu biti priznate. Oni ih je priznao kao države. U tom trenutku svi dogovori do tada koje je vodio palo je u vodu. Imamo sada novu paradigmu, ne znamo dokle će sve ovo ići. Nadamo se da će se zaustaviti na Ukrajini. Naravno to je katastrofa, ali se nadamo da će se zaustaviti na Ukrajini i neće krenuti izvan Ukrajine. Vidimo strahove cijelog niza zemalja, uključujući Moldaviju, koja se straši da je iduća. Teško možemo procijeniti dokle Putin sve može ići. Ovo mi se ne čini kao ukrajinski rat nego kao rat predsjednika Putina, istaknuo je Bandov.
Dodao je kako ankete govore da priznanje dvije separatističke regije podržava samo oko 50% građana Rusije, a kada se dogodio Krim onda je bila gotovo 100%-tna podrška aneksiji.
Borzan: Jednoglasno u EU kad je riječ o Rusiji
Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP), rekla je kako se boji da će se ovdje dogoditi slično kao i kad je počela COVID kriza.
– Svi će očekivati od EU da reagira kao jedna cjelina, a mi zapravo i vanjsku politiku i sigurnosnu politiku nemamo kao ovlasti EU nego svaka država ima svoju priču. Dobra je stvar da danas imamo jednoglasnu situaciju kada se razgovara o Rusiji, pa čak je i Orban za kojeg se smatralo da je veliki saveznik Putina osudio je akciju u Ukrajini, i u tom smislu nemamo problem da će netko vući na jednu stranu, a netko na drugu. Prema informacijama večeras na Vijeću bi se trebale uvesti sankcije i za Bjelorusiju jer je očigledno i ona uključena u rat kao i Rusija, rekla je Borzan.
Medved: Vjerujem da će ukrajinski branitelji obraniti svoju domovinu
Medved je rekao kako je važno naglasiti da napor koji je učinila Ukrajina od 2014. do danas u svjetlu profesionalizacije i modernizacije te ustroja vojske.
– Danas je ukrajinska vojska moderna vojska. Imaju snažnu domoljubnu dimenziju koja me podsjeća na razdoblje Domovinskog rata i osjećaj nas hrvatskih branitelja u obrani svoje domovine te očekujem da jednako tako branitelju Ukrajine nastupaju. Iako je prvim udarom nanesena velika šteta infrastrukturi očekujem da će se ukrajinska vojska uspjeti konsolidirati i obraniti i da Rusi neće uspjetuiu svojem konačnom cilju. Ukrajinici ovdje brane svoju domovinu, a Rusija je bez ikakvog razloga započela brutalnu agresiju na Ukrajinu uz puno pomoć Bjelorusije. Siguran sam da će ukrajiniski branitelji obraniti svoju domovinu. Rijetko kada je cijeli svijet solidaran i s ohrabrujućim porukama usmjeren prema Ukrajini. Ukrajinci su svjesni kako nisu prepušteni sami sebi. Vjerujem da će ukrajinski branitelji obraniti svoju domovinu, rekao je Medved.
Bandov: Putina mogu zaustaviti oligarsi i građani
Bandov smatra kako Putina mogu zaustaviti elite koje sada najviše trenutačno pate, to su oligarsi.
– Oni najviše gube sa sankcijama i ratom. Vrijednost njihove imovine drastično pada, kvaliteta života im značajno pada. Čini mi se također bitno i to što građani Rusije nisu oni koji podupiru rat. Građani Rusije će sigurno poslati vrlo jasnu i snažnu poruku Putinu da ovo nije smjer kamo treba ići, rekao je.
Akrap smatra da se na Putina vrlo teško može utjecati, pogotovo u stanju u kakvom je stanju.
– No kad stupe na snagu sankcije cijelom nizu osoba koja imaju ogromna bogatstva i kad ima se imovina smanji za 90% i kad neće moći trgovati u dolarima, eurima, jenima, mogu u rubljima ili u kineskoj valuti, pitanje je vremena kada će netko prvi reći “ljudi što nama ovo treba”, istaknuo je Akrap.
Medved: Ako neka od članica NATO-a bude ugrožena uslijedit će intervencija, a Hrvatska će dati svoj doprinos
Medved je uvjeren kako će Putin shvatiti da misija koju je započeo nakon postizanja cilja koji je u određenoj mjeri već postigao zaustaviti operaciju.
– Ako se nastavi dalje u nekim sljedećim fazama moramo biti svjesni činjenice da kada je na tom prostoru tolika koncentracija raketnog sustava da je moguće da pokoja raketa ode u krivom smjeru i prijeđe na teritorij neke od zemalja članica NATO-a. Razni scenariji su mogući. Jedno je sigurno, NATO-a je unazad nekoliko mjeseci upozoravao na ono što je moguće uslijediti na scenarije i kao odgovor tomu jest bilo strukturiranje snaga kroz borbene grupe koje su prisutne i za kojem možemo čuti danas da se dodatno osnažuju. Ako bi se dogodilo da bilo koja od zemalja članica NATO-a bila ugrožena uslijedit će intervencija. Nadamo se da neće doći do toga. Hrvatska kao odgovorna članica će dati svoj doprinos, istaknuo je Medved.
Akrap: Rusija je sama
Akrap ne vidi drugog saveznika Putinu osim predsjednika Bjelorusije Lukašenka.
– Čak je i Kina vrlo suzdržana, poziva na mir, razum i racionalnost. Rusija je sama, Bjelorusija je samostalna država, no ona je pod punim patronatom Rusije, Lukašenko će napraviti sve što kaže Putin. Vidimo da dolazi do promjena načela na kojima je osnovan moderni svijet. NATO nije samo jamac mira i stabilnosti nego i suvereniteta. Putin će se teško odlučiti da, makar i slučajno, napadne neku zemlju članica NATO-a. Ne bih isključio mogućnost da Švedska i Finska zatraže ubrzani prijem u NATO i to će onda biti dodatni problem za Putina. On može preuzeti kontrolu nad određenim dijelom teritorija Ukrajine, ali ne i nad cijelim. Pitanje je koliko će to dugo može održati, smatra Akrap.
Puclin na putu prema Hrvatskoj
U emisiju se javio i Varaždinac David Puclin koji igra za nogometni klub Vorskla Poltava s istoka Ukrajine. On je krenuo večeras prema Hrvatskoj.
Njega i kolege očekuje neizvjestan put, procjenjuju da će im trebati više od dvanaest sati do granice – vidjet će gdje će im biti najlakše proći – preko Poljske, Slovačke ili Mađarske.
Kako doznajemo pokušat će kombinirati osobne automobile i izbjeći kolone i čepove na cestama. U redovitom su kontaktu s našim veleposlanstvom ali i ostalim Hrvatima te si međusobno pomažu savjetima i važnim informacijama da se izvuku iz Ukrajine.
Bandov: Potpuno pogrešan strateški potez Putina
Bandov smatra kako Rusija objektivno nije svjetski neprijatelj broj jedan, ali da se sama takvom učinila.
– Osjetljivi smo na Ukrajinu jer je ona dio Europe, dio nas. Ne vidimo u ovom trenutku snažnu podršku Kine Rusiji. Kina zapravo ne ovisi o Rusiji, ima s Rusijom vanjskotrgovinski izvoz oko 2%. Rusija puno više ovisi o Kini, negdje oko 25% izvozi. Osim strateškog partnera Kine ne znam tko bi to još mogao pomoći Rusiji da se na neki način kvalitetnije pozicionira. Rusija umjesto da je išla prema Zapadu i približavala se Zapadu da se zaštiti od Kine, jer je Kina dugoročno glavna prijetnja Rusiji, ovo je bio potpuno pogrešan strateški potez Putina. Trebao se približiti NATO-u, EU i SAD-u i to bi bio pravi korak. Ovo što je sada učinio na neki način je sam sebi izbio adute. To da će Rusija biti svjetska sila na razini SAD-a i Kine nije baš za očekivati. Ako će se ovo u Ukrajini dodatno zakomplicirati i ako bi to bio dugi rat onda je to pitanje koliko to Rusija financijski može izdržati. Dugi rat vrlo teško može izdržati Rusija. Mislim da je Putin poduzeo vrlo opasan potez. Da je izbjegao sukob, da je išao na potpis sporazuma iz Minska 2 značajno bi bio u boljoj i kvalitetnijoj poziciji, naglasio je Bandov.
Borzan: Europski premijeri odlučni da se odmah ide u glavu sa sankcijama
Borzan je rekla kako su odnosi EU-a i Rusije sada krajnje zategnuti i dok se situacija ne razriješi neće biti pozitivnih pomaka.
– Sve ovisi o tome koliko će se stvari dugo odvijati. Mislim da moral onoga koji se brani s vremenom ne opada, a moral onoga tko napada u dobrom dijelu je teško održavati, pogotovo ako već danas, prvi dan, imate demonstracije, primjerice u Sankt Petersburgu. To je početak i vjerujem da će to ii u više gradova u Rusiji. Sigurna sam da će se EU vrlo čvrsto držati svega onoga što se ovih dana dogovara. Čuli smo iz Bruxellesa vijesti kako su europski premijeri vrlo odlučni da se ide odmah u glavu na najjače, a ne malo pomalo sjeckati, rekla je Borzan.
Medved: Hrvatska je uz Ukrajinu kao i NATO i cijeli zapadni svijet
Medved je završno rekao kako Rusiji cilj u što kraćem vremenskom razdoblju realizirati cilj jer dugo zadržavanje snaga itekako komplicira stvari.
– Vjerujem u branitelje Kijeva i ukrajinske branitelje. Branitelji su ti koji su motivirani, imaju dodatni motiv u odnosu na vojnike koji provode operaciju napada. Nadam se, i neka naša emisija večeras bude poruka da nisu sami, da je i Hrvatska uz njih i da NATO i cijeli zapadni svijet itekako vidi kroz što prolaze u ovim teškim danima te da će obraniti i osloboditi svoju zemlju, rekao je Medved.
Akrap: Nadam se da će legitimna ukrajinska vlast nastaviti postojati i opstati
Akrap smatra da ako padne Kijev život ide dalje.
– Druga stvar je činjenica da marionetska vlada koju će uspostaviti Putin neće imati međunarodno priznanje. Na zapadu Ukrajine neće tako lako uspostaviti vlast pa ćemo imati situaciju podijeljene države i podijeljenog društva gdje je to već poznato iz povijesti da se u jednom trenutku na jednom teritoriju jedne države, koja je bila podijeljena na dvije ili tri frakcije – jednu međunarodno priznatu i više marionetskih vlasti. Nadam se i očekujem da će prozapadna vlast i praktički legalna i legitimna ukrajinska vlast nastaviti postojati i opstati i surađivati s nama, rekao je Akrap.
Grlić Radman: Sutra Vijeće za vanjske poslove o “robusnom” paketu sankcija
Ministar Gordan Grlić Radman kazao je kako će se sutra održati Vijeće za vanjske poslove na kojemu će se razgovarati o “robusnom” paketu sankcija Rusiji i Bjelorusiji te o humanitarnoj pomoći Ukrajini.
– Moramo razgovarati i što će biti s našim veleposlanstvima. Moramo dogovoriti koji će biti naši daljnji koraci u odnosu na Ukrajinu i Rusiju, najavio je te ponovio kako se ovdje radi o “rizičnom Putinovom političkom avanturizmu koji će najviše koštati samog Putina.
– To će imati i implikacije na novu sigurnosno-političku arhitekturu u smislu da dolazi do bipolarnosti – europske demokracije i Putinove autokracije, dodao je Grlić Radman.
Izvor:hrt.hr