Trojica ruskih kozmonauta poletjela su petak u raketi Sojuz na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), dok vlada krajnja napetost između Rusije i zapadnih zemalja zbog sukoba u Ukrajini.
Posada kojom zapovijeda iskusan kozmonaut Oleg Artemijev, u pratnji Denisa Matvejeva i Sergeja Korsakova, poletjela je na ISS, kamo će stići nakon tri sata leta. Na ISS-u će ih dočekati tim koji čine dvojica Rusa, četvero Amerikanaca i Nijemac, pokazuju snimke koje je objavila NASA.
Sve donedavno, suradnja Rusije i zapadnih zemalja u svemiru bila je među rijetkim sektorima koji nisu odviše trpjeli zbog sankcija uvedenih Moskvi nakon njezine aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014.
Ipak, veze su se zategnule kada je ruski predsjednik Vladimir Putin 2018. imenovao nacionalista Dmitrija Rogozina na dužnost ravnatelja ruske svemirske agencije Roskozmosa.
Potonji redovito pruža potporu ratu u Ukrajini koji Rusija naziva “posebnom vojnom operacijom” i rekao je da bi nedavne zapadne sankcije Moskvi mogle prouzročiti pad ISS-a. Po njegovim riječima, rad ruskih raketa koje opskrbljuju ISS poremetit će se zbog sankcija, jer će pogoditi ruski dio stanice. To bi moglo dovesti do pada ISS-a teškog 500 tona, na more ili na kopno”, upozorio je 12. ožujka.
Amerikanci sami nemaju toliki kapacitet, potvrdio je u ponedjeljak Joel Montalbano, ravnatelj programa ISS-a za NASA-u.
Svemirska stanica je zamišljena na načelu međusobne ovisnosti (…) to nije proces u kojemu se jedna skupina može odvojiti od druge. Trenutačno nema naznaka da bi naši ruski partneri htjeli drukčije raditi. Dakle, planiramo nastaviti operacije kao što smo to radili i danas, rekao je.
Sankcije uvedene Moskvi zbog ruskog napada na Ukrajinu pogodile su svemirsku suradnju. Ruska svemirska agencija Roskozmos objavila je da je budućnost stanice upitna nakon što ugovor istekne 2024. godine.
Američka svemirska agencija NASA cilja na okončanje misije na ISS-u 2030. godine. Moskva je prestala isporučivati raketne motore SAD-u kao odgovor na kaznene mjere. Obustavljena je i suradnja s Njemačkim zrakoplovnim centrom (DLR).
Europska svemirska agencija ESA objavila je jučer da je misija ExoMars suspendirana jer je nemoguće nastaviti rad s ruskom svemirskom agencijom nakon invazije na Ukrajinu. ESA uviđa trenutnu nemogućnost suradnje s Roskozmosom, navodi se u priopćenju.
– Kao međuvladina organizacija s mandatom za razvoj i provedbu svemirskih programa uz puno poštovanje europskih vrijednosti, duboko žalimo zbog ljudskih žrtava i tragičnih posljedica agresije na Ukrajinu. Iako svjesna utjecaja na znanstveno istraživanje svemira, ESA je u potpunosti usklađena sa sankcijama koje su Rusiji uvele njezine države članice – priopćeno je.
Čelnik Roskozmosa Dmitrij Rogozin nazvao je tu odluku “sramotom”.
– Ovo je vrlo oštra (odluka) za sve entuzijaste svemira – rekao je Rogozin na Telegramu.
Projekt će se unazaditi, po njemu, za nekoliko godina, ali će Rusija “sama provesti tu istraživačku ekspediciju”. Dodao je da će to biti učinjeno “bez ikakvih ‘europskih prijatelja’ koji su podvili repove suočeni s američkom vikom”.
Britanska letjelica Rosalind Franklin trebala je biti lansirana u rujnu ove godine iz Bajkonura u Kazahstanu, a agencija sada razmišlja kako nastaviti s misijom. Lansiranje, kako sada stvari stoje, neće biti moguće prije 2026., objavila je ESA, dodajući da je u projektu moguća suradnja s NASA-om.
ExoMars je bila zajednička misija ESA-e i Roskozmosa s ciljem traženja znakova života na Marsu i istraživanja crvenog planeta. Upravno vijeće ESA-e, koje se sastalo u Parizu 16. i 17. ožujka, ovlastilo je glavnog ravnatelja Josefa Aschbachera da poduzme odgovarajuće korake za obustavu suradnje.
Na temelju prve analize utjecaja rata u Ukrajini, Aschbacher namjerava sazvati izvanrednu sjednicu vijeća u narednim tjednima kako bi podnio konkretne prijedloge za odluku država članica o daljnjim aktivnostima. Sve misije ESA-e koje se oslanjaju na rusku raketu Sojuz otkazane su.
Izvor:hrt.hr