Proljeće nam je pred vratima, ali ovom cvjetanju prirode ne vesele se osobe sklone alergijama. Nažalost, alergije su sve češća pojava, osobito kod djece, stoga emisija “Zdrav život” savjete kako izbjeći proljetne alergene.
Danas sve češće svjedočimo izloženosti zagađenom okolišu te pretjeranoj upotrebi konzervansa i aditiva u hrani. Sve su to potencijalni izvori alergena od kojih pati sve više odraslih, ali i djece. Djeca su posebno osjetljiva na polenoze – posebnu skupinu alergija koje nastaju uslijed cvjetanja različitih vrsta biljaka. Pojavnost ovih vrsta alergija u stalnom je porastu.
– Možemo reći da je učestalost negdje, ako govorimo recimo o alergijskom rinitisu ili alergijskoj astmi – od šest do devet posto. A atopijske bolesti kože, poput atopijskog dermatitisa – oko 15 do 16 posto. Po učestalosti smo u odnosu na druge zemlje negdje u sredini, kaže doc. Irena Ivković Jureković s Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Simptomi alergijske reakcije najčešće se manifestiraju na očima i gornjim dišnim putovima. Javlja se kihanje, šmrcanje, začepljenost nosa, svrbež nosa, suzenje očiju, crvenilo očiju i svrbež. Ako postoji i astma onda se uz to javlja i kašalj te otežano disanje uz ‘sviranje’ u plućima.
Dijagnoza i bez invazivnih pretraga
Na temelju navedenih simptoma liječnik će sasvim sigurno posumnjati na alergijsku reakciju.
– To onda potvrđujemo dobrim starim kožnim testom koji je zlatni standard, koji je neinvazivan i koji daje vrlo dobre informacije. Najčešće nam čak nisu ni potrebne druge pretrage iako ih ima, gdje možemo alergiju potvrditi iz krvi. Ovisno o simptomima možemo raditi i testiranje funkcije prolaznosti nosa, pluća, spirometriju, provokacijsku testove i slično. No, dobra anamneza, dobro uzeti podaci od roditelja ili pacijenta uz kožno testiranje i minimalnu laboratorijsku obradu – može vrlo dobro zaokružiti sliku, tvrdi doc. Irena Ivković Jureković.
Izbjegavanje alergena, prvi korak u liječenju
Prvi korak u liječenju ovakvih alergija je pokušaj izbjegavanja alergena koji su i odgovorni za nastanak reakcije. Roditelji su vrlo često u dilemi mogu li različitim dodacima prehrani te preparatima za jačanje imuniteta umanjiti ili čak eliminirati pojavu alergijske reakcije.
– Alergija je zapravo prejaki imunosni odgovor. Tako da u ovom slučaju poticanjem imunosnog odgovora nećemo postići njezino smanjenje. To čak nekada može biti i kontraproduktivno, primjerice kod djece koja su alergična na pelud. Konzumacija meda ili matične mliječi može izazvati čak i pogoršanje nekih simptoma pa čak i ozbiljne alergijske reakcije tako da med ne preporučamo kod alergija na pelud. Inače preporuča se uobičajena, zdrava prehrana koja ništa ne isključuje niti previše forsira, naglašava doc. Ivković Jureković.
Za kraj treba istaknuti kako većina alergijskih reakcija kod djece spontano nestaje ulaskom u pubertet te se u tom razdoblju odrastanja bilježi znatno niža stopa pojavnosti.
izvor:hrt.hr