Nedavno održani virtualni samit Kine i EU-a, na kojem je puno vremena bilo posvećeno ruskoj agresiji na Ukrajini, bio je “dijalog gluhih” i dvije se strane po tom pitanju ni o čemu nisu složile, rekao je u utorak šef europske diplomacije na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta.
Na svojevrsnom aktualnom satu, visoki povjerenik za vanjske poslove i sigurnost odgovarao je na pitanja zastupnika o 23. po redu samitu Europske unije i Kine.
Na samitu održanom 1. travnja Europsku uniju su na virtualnom sastanku s kineskim premijerom Li Keqiangom i predsjednikom Xi Jinpingom predstavljali predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća, Ursula von der Leyen i Charles Michel.
– Kina je izrazila dvosmisleno stajalište o ratu u Ukrajini. Tražili smo da stavi karte na stol i bude dio rješenja kako bi se stalo na kraj ratu. Izbjegavali su osuditi Rusiju, to nije bio pravi dijalog, već dijalog gluhih, rekao je Borrell.
Što se tiče Ukrajine, potvrdio je Borrell, “ni oko čega se nismo složili”.
Priznao je da odnosi s Kinom nisu onakvi kakve bi Bruxelles želio da budu s obzirom na to da se Kina sve više afirmira na domaćem i međunarodnom planu i da je jasno je da ne dijeli iste političke vrijednosti kao EU.
Kazao je da su Michel i Ursula von der Leyen tražili od Kine da iskoristi svoj utjecaj na Moskvu kako bi se postigao prekid vatre i uspostavili humanitarni koridori, ali da se nisu na ništa obvezali.
– Također smo dali do znanja da smatramo da bi svako izvrdavanje sankcija prema Rusiji imalo ozbiljne posljedice i moglo bi naškoditi našim odnosima, rekao je Borrell.
Prema njegovim riječima, “Kina ne može biti odgovorna svjetska sila ako zatvara uši i oči kada god to nije ugodno, jer se jako dobro zna tko je agresor”.
– Kina iz političkih razloga odbija imenovati agresora, rekao je Borrell.
Europska unija je također od Kine zatražila da ukine nesrazmjerne sankcije prema nekim europskim čelnicima i intelektualcima, od kojih su neki zastupnici u Europskom parlamentu.
– Sve dok budu na snazi, nema mogućnosti da se nastavi s Ugovorom o suradnji i trgovini, poručio je Borrell.
Bruxelles od Kine očekuje i da bude veći donator humanitarne pomoći nego do sada.
Bruxelles posebice brine stanje ljudskih prava u Sinjangu, Tibetu, Unutrašnjoj Mongoliji te kršenje načela “jedna država, dva sustava” u Hong Kongu.
Velika zabrinutost, rekao je Borrell, vlada i za pomorsku sigurnost u Južnom kineskom moru i Tajvanskom tjesnacu.
Jedino što su dvije strane sa sigurnošću dogovorile je nastavak suradnje na klimatskim promjenama i pandemiji.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (S&D) je u raspravi ocijenio da je jedina dobra vijest što se samit EU-a i Kine prošli tjedan uopće i dogodio.
Govoreći o Kini, nije zaboravio spomenuti svoje kolege zastupnike koji su sankcionirani jer su govorili istinu o očiglednim kršenjima ljudskih prava
– No, ključno je razgovarati, otvarati teška pitanja i ostati čvrst u obrani naših stajališta, rekao je Picula.
Po njegovim riječima, ruska agresija na Ukrajinu stavila je na kušnju naše izazovne, i na mnoge načine, problematične odnose s Kinom.
– Podrška Rusiji ili bilo koji oblik pomoći toj agresiji imati će jasne gospodarske i političke posljedice, rekao je Picula.
Osim na energetskoj neovisnosti, ocijenio je, EU mora istovremeno raditi i na industrijskoj neovisnosti
– I na kraju, moramo okončati prodaju proizvoda na našem tržištu koji su plod prisilnog rada, poručio je Picula.
– S Kinom možemo raspravljati o globalnim izazovima i pregovarati o pravilima trgovanja našom robom, ali nikada ne bismo smjeli trgovati našim vrijednostima, ocijenio je Picula.
Borrell: Talibani su pogazili svoje obećanje o školovanju djevojčica
Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je u utorak da su talibani pogazili svoje obećanje da će svima omogućiti srednjoškolsko obrazovanje zabranivši djevojčicama pohađanje srednjih škola, dodavši da je ta zabrana protivna obvezi koju je Afganistan, kao država, potpisao.
Talibani su pogazili svoje obećanje da će svima omogućiti srednjoškolsko obrazovanja. Milijuni djevojčica ne mogu se školovati i to je protiv obveza koje su sami talibani dali afganistanskom narodu i nama, međunarodnoj zajednici, dodao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Talibani su krajem ožujka donijeli nove odluke kojima se zabranjuje srednjoškolsko obrazovanje za djevojčice, rekavši da će srednje škole ostati zatvorene za njih sve dok se ne osmisli plan u skladu s islamskim zakonom.
Borrell je u raspravi o stanju u Afganistanu, posebno u pogledu prava žena, to nazvao “okrutnom odlukom” talibana koji su na vlasti u Afganistanu i “tragedijom” za milijune djevojčica.
– Tijekom protekla dva tjedna smo vidjeli strašne slike djevojčica koje pune nade dolaze u škole i onda im se kaže da se moraju vratiti kućama jer im nije dopušteno da pohađaju nastavu.
Borrell je naglasio da je Europska unija dala humanitarnu pomoć za Afganistan, da je primjerice 2021. izdvojila 22 milijuna eura samo za humanitarne intervencije s jakim prioritetom za kućanstva na čijem čelu su žene te da je preko 80 posto korisnika pomoći zdravstvenih i prehrambenih usluga žene i djeca.
Spomenuo je i da je 10. ožujka uspostavljen Forum afganistanskih liderica, kako bi se ženama pružio forum za izražavanje zabrinutosti na međunarodnoj sceni.
Istaknuo je također da je jedini način da se podrži afganistanski narod nastavak pokretanja ovog pitanja s talibanima.
– Svidjelo se to nama ili ne, oni su na vlasti, rekao je.
Borrell je dodao i da prisutnošću u Kabulu i europskim angažmanom možemo najbolje obraniti europske interese i vrijednosti koje dijelimo s afganistanskim narodom te je napomenuo da odlazak ili prepuštanje terena u Afganistanu drugima nije opcija.
Zastupnici u Europskom parlamentu su u svojim govorima osudili odluku o zabrani srednjoškolskog obrazovanja za djevojčice te su istaknuli da je preuzimanje vlasti talibana u Afganistanu dovelo u opasnost žene i djecu.
Kazali su da se ne poštuju osnovna ljudska prava te su napomenuli veliki problem zaliha hrane i sve veći broj siromašnih i gladnih.
Zastupnici su pozvali Europsku komisiju da pošalje jasne zahtjeve talibanima za poštivanje prava žena.
Hrvatska zastupnica Željana Zovko u ime EPP-a rekla je da se nigdje prava žena i djece nisu dovela u pitanje kao u Afganistanu, dodajući da se istodobno radi i o sigurnosnom problemu za Europsku uniju.
Ne možemo dopustiti daljnje širenje Islamske države jer će to stvoriti nove migracijske valove i povećati sigurnosne izazove naših granica. Europska unija mora preispitati svoje sigurnosne i obrambene mehanizme.
Naglasila je da su djevojčice i žene ključni dionici u stvaranju otpornijeg društva i snažnijeg gospodarstva, ali da ih se bez prava na obrazovanje gura u siromaštvo i pokornost.
Ne možemo tolerirati niti surađivati s društvima sve dok ona ne prestanu uskraćivati jednake mogućnosti ženama da napreduju, rekla je hrvatska zastupnica.
Marie Arena je u ime socijalista (S&D) rekla da je potrebno putem programa pomoći Afganistancima pružiti pristup kvalitetnom obrazovanju te da se ne smije tolerirati diskriminacija”.
Izvor:hrt.hr