Hercegovina ima ogromne potencijale za biciklistički turizam tj. cikloturizam, a u proteklih desetak godina veliki broj udruga, institucija i pojedinaca naporno radi kako bi se taj potencijal iskoristio i kako bi Hercegovina postala top destinacija za ljubitelje rekreativnog, ali i profesionalnog biciklizma.
Po riječima predsjednika udruge “Herzegovina Bike” Tonija Zorića, ideja je da se Hercegovina biciklistički uredi po uzoru na Istru u kojoj je taj vid turizma iznimno razvijen.
– Nedavno smo ovdje imali goste iz Istre koji su bili oduševljeni onim što su vidjeli i zbog toga mislim da smo na dobrom putu da od Hercegovine učinimo top cikloturističku destinaciju kako bismo privukli što više turista – kazao je Zorić u razgovoru za Fenu.
On je podsjetio da je biciklizam postao neizostavan dio turističkih aranžmana, pa tako svaki veći hotel u Dalmaciji ima u svojoj ponudi bicikle za iznajmljivanje, biciklističke karte, staza…
– Što se tiče Hercegovine, doista imamo ogromne potencijale o kojim su pisali veliki svjetski mediji. Naglasak je na stazi “Ćiro”, koju je Lonely Planet uvrstio na četvrto mjesto liste cikloturističkih destinacija. To je velika stvar i ponosni smo na to – istaknuo je Zorić.
“Ćiro” je 150 kilometra duga biciklistička staza koja ide trasom napuštene austrougarske uskotračne pruge od Mostara do Dubrovnika.
Zorić ističe kako su cikloturisti iznimno zahvalni gosti o čemu svjedoče iskustva ugostitelja čiji je posao vezan uz trasu “Ćire”.
– Samo bih se osvrnuo na jedan primjer kod nas. Vlasnik jedne gostionice koja je izravno na Ćirinoj turi iznio je podatke da je prve godine imao povećanje prometa od 20 posto, iduće godine već 40 posto, a u trećoj godini porast prometa od čak 80 posto – kazao je predsjednika udruge “Herzegovina Bike”.
Biciklistička autocesta
Ivica Sivrić, izvršni direktor Regionalne agencije za ekonomski razvoj (REDAH) iz Mostara koja je sudjelovala u uređenju staze “Ćiro”, istaknuo je kako su rezultati tog projekta daleko veći i značajniji od očekivanog.
Po njegovim riječima, “Ćiro” je danas biciklistička autocesta na koju se vežu druge biciklističke rute tako da Hercegovini sada ima preko dvije tisuće kilometara mapiranih staza.
“Ćiro” se također uvezuje s okolnim prirodnim i kulturno-povijesnem odredištima koja nisu točno na biciklističkoj ruti, ali se nalaze u neposrednoj blizini.
– To je na primjer područja Stoca koje je iznimno bogato takvim sadržajima. Kroz taj projekt smo mapirali stazu koja ide od Čapljine i Počitelja, Radimlje, Stoca do Boljuna, pa sve do Ravnog i Vjetrenice – istaknuo je Sivrić.
Projekt Ćiro ima i svoj nastavak kroz koji će dužina postojeće staze biti više nego uduplana.
– Radi se o projekt “Ćiro II” koji je Inter-reg projekt s partnerima Ravno – Konavle – Herceg Novi, a REDAH je tu tehnička podrška. U okviru tog projekta planirano je povezivanje samostana iz Hercegovine s onima u Fojnici i Kreljevoj Sutjesci stazom Franciscana, koja će biti duga oko 400 kilometara – kazao je Sivrić.
Za one najzahtjevnije u pripremi je i biciklistička staza od Beograda do Dubrovnika.
– Planiraju se urediti dvije trase, južna bi išla preko Srbije do Crne Gore, kroz Boku kotorsku do Dubrovnik, dok je druga staza nama interesantnija. Iz Beograda se ide kroz Mačvu, do Drine u Goražde, preko Jahorine i Bjelašnice na Ivan-sedlo, a zatim na Ćirinu stazu koju onda ide cijelom dužinom kroz Hercegovinu do Dubrovnika – pojasnio je Sivrić.
Zajedno s mapiranjem i obilježavanjem biciklističkih staza radi se na poboljšanju pratećih sadržaja koji još nisu na potrebnoj razini.
– Naši ugostitelji još nisu spremni u onome obimu koji bi mi željeli, ali shvaćamo da je to jedna novost i proces, i radimo na tome. Kao nastavak projekta Ćiro uvidjeli smo potrebu podizanja usluge i kvalitete pogotovo kroz marketing, kako bi to prepoznao privatni sektor. U suradnji s partnerima iz Srbije i Crne Gore razvili smo i ‘Bike Friendly Standard’ – kazao je Sivrić.
Bike Friendly Standard je program koji daje priznanje i certifikat pružateljima usluga u cikloturizmu i to u pet kategorija: kategorija smještaja, kategorija ugostiteljskih objekata, kategorija turističkih agencija, kategorija servisnih stanica i kategorija parkinga.
Sivrić naglašava kako cikloturizma otvara brojne mogućnosti za lokalnu ekonomiju.
– Cilj je da se u ovu priču uključi što više ljudi kako bi se Hercegovina brendirala, a onda iza toga i unutar Hercegovine promovirale mikroregije. Želimo turizam ubaciti u ruralnu sredinu, gdje bi onda postojala mogućnost “bed & breakfast” objekata, kušaonica, gdje bi se mogli prodavati domaći proizvodi i mnoge druge stvari. Time bi se povećala razina lokalne ekonomije, a indirektna bi mjera bila ostanku ljudima u ruralnim sredinama – ustvrdio je Sivrić.
Profesionalni biciklizam
Usporedo s razvojem rekreativnog biciklizma u Hercegovini se radi na promociji biciklizma kao profesionalnog sporta.
Toni Zorić, koji je ujedno i predsjednik Biciklističkog saveza BiH, smatra kako Hercegovina i tu ima što ponuditi.
– Po pitanju profesionalnog biciklizma, želimo Hercegovinu, ali i BiH učiniti jednom od top destinacija. Nedavno smo imali kamp bh. reprezentacije ovdje u Mostaru. Sve svjetske federacije vode svoje mlade sportaše na trening kampove u Tursku, Istru, na Kanare, a mi ih želimo dovesti ovdje kod nas. Zamislite da dođe više stotina biciklista na mjesec dana, koliko bi to veliki značaj bio i kolika je to dobit – kazao je Zorić.
Ono čemu se također mora posvetiti dodatna pažnja je uređenje gradskih biciklističkih staza.
– U Mostaru imamo jednu stazu kod Rondoa i jednu u Sjevernom logoru. Prije nekoliko godina smo s upravom Grada Mostara razgovarali o tome i obećano nam je da će prilikom rekonstrukcije starih prometnica i izgradnje novih biti uključene i biciklističke staze. Nadamo se da će to tako biti, a mislim da bi se time povećao broj ljudi koji bi bicikl koristili kao prometno sredstvo, barem u Mostaru – zaključio je Zorić.
Izvor:pogled.ba