Posljednjih 20 godina državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se 93.210 osoba, piše Večernji list BiH.
Trend odricanja državljanstva BiH nastavljen je unatoč pandemiji koja je dvije godine prisutna.
U prošloj godini našeg državljanstva odreklo se oko 2800 ljudi, u 2020. godini 3138, u 2019. BiH je ostala bez 4059 državljana. Godine 2018. državljanstva se odreklo 4430 osoba, a godinu ranije njih 4494. U 2016. taj broj je iznosio 4430. Usporedbe radi, tijekom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se šest ljudi.
Visoke pristojbe
U postupku odricanja državljanstva BiH stranke nisu dužne navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inozemstvu.
Ali da bi se odrekli državljanstva, oni koji to žele moraju i platiti. Pristojba za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivšeg SFRJ-a, koji plaćaju pristojbu od 200 KM. Po osnovi odricanja državljanstva BiH je do sada prihodovala nekoliko desetaka milijuna KM. Ono što je zanimljivo jest da je odricanje državljanstva BiH skuplje nego, primjerice, u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori.
Naime, u Hrvatskoj visina te iste pristojbe iznosi 657 KM, u Srbiji 580 KM, a u Crnoj Gori 588 KM. Na ovo su uputili iz Ureda za reviziju institucija BiH u posebnom izvješću posvećenom raznim pristojbama i naknadama, što je bio povod da je ovih dana u parlamentarnu proceduru upućena inicijativa kojom se od Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine traži da smanji iznos ove pristojbe.
– Ured za reviziju je uradio reviziju učinka o temi “Osnovne pretpostavke za učinkovito upravljanje pristojbama i naknadama institucija BiH”. Umjesto da se pristojbe smanje, njih je sve više. Ova koja se odnosi na odricanje od državljanstva najviša je u regiji. Država treba raditi na tome da nam ljudi ne odlaze, umjesto da zarađuje na tome. To je drskost, kao da je u interesu države da idu – rekla je zastupnica Mirjana Marinković-Lepić koja je uputila ovu inicijativu, prenosi Faktor.
Ako bude usvojena u PS BiH, rok je 90 dana da resorno ministarstvo korigira cijenu pristojbe i uskladi je s pristojbama država u regiji. Masovno iseljavanje Odlazak stanovništva iz BiH mnogo je veći nego što to pokazuje broj osoba koje se odriču državljanstva. BiH je zemlja iz koje je uvijek više ljudi odlazilo nego što je u nju dolazilo, a taj trend odlaska, po svemu sudeći, nastavit će se i u budućnosti.
Tijekom proteklih nekoliko godina BiH napustio je veliki broj njezinih stanovnika, kako zbog političke situacije, tako i zbog loših socio-ekonomskih uvjeta za život, zbog čega stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno poduzeti mjere kako bi se, ako ne zaustavio, onda barem smanjio trend iseljavanja stanovništva, posebno mlađih osoba. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u proteklih devet godina BiH napustilo je više od 484.000 osoba. Prema njihovima podacima, BiH su 2013. napustile 24.043 osobe, sljedeće godine 28.042, a 2015. godine 29.805 osoba. Idućih godina također je nastavljen trend iseljavanja iz zemlja te su 2016. BiH napustile 34.544 osobe, 2017. godine 35.634 osobe, a sljedeće godine 20.943 osobe.
Protekle tri godine posebno je izražen trend odlaska ljudi iz BiH. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, 2019. iz BiH se iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a tijekom prošle godine zemlju je napustilo rekordnih 170.000 ljudi. Ovi podaci pokazuju da je u proteklih devet godina BiH napustilo više od 484.000 osoba. U BiH često govorimo o odljevu mozgova, ali malo ili nikako o priljevu ili cirkulaciji mozgova. U 2021. godini 431 osoba je postala bh. državljanin. Bh. državljanstvo najviše su tražili državljani Crne Gore, Turske, Sirije i Egipta.
Izvor:vecernji.ba