Sv. Jure jedan je najštovanijih svetaca u kršćanstvu, a njegov lik iznimno je raširen u hrvatskoj kulturnoj baštini.
Posebno ga se slavi na Mostarskim Vratima gdje će u subotu, 23. travnja, biti upriličena proslava ovog sveca. Svečana sveta misa s blagoslovom polja početi će u subotu u 11. sati.
Mještani se za blagdan sv. Jure pripremaju trodnevnicom.
Crkva na Mostarskim Vratima po ovome svecu nosi ime.
Kamen temeljac za područnu crkvu na Mostarskim Vratima, posvećenu sv. Juri, blagoslovio je papa Ivan Pavao II. za svoga pohoda Sarajevu 13. travnja 1997.
Radove na crkvi potaknuo je tadašnji humački župnik fra Velimir Mandić, a vodio ih je Danilo Lučić. Uz crkvu je građen i dom, kao i malonogometno igralište, prošireno je i uređeno groblje, te prošireni i asfaltirani pristupni putovi.
Svi su ti radovi trajali dvije godine, a izgradnja crkve dovršena je za godinu dana. Crkvu je blagoslovio biskup mons. Ratko Perić 23. travnja 1998. istoga dana provincijal fra Tomislav Pervan blagoslovio je Dom sv. Jure.
Crkvu je oslikao umjetničkim slikama akad. kipar Stjepan Skoko iz Graba. Te su godine mostarska vrata imala 106 obitelji s oko 430 žitelja. Sljedeće godine postavljen je Križni put, rad akad. slikara Đure Sedera, kao i tri mozaika slikarice Blaženke Salavarde.
O svetom Juri
Sv. Juru se ubraja u Četrnaest svetih pomoćnika. Zagovara ga se kod ratne opasnosti, groznice, kuge, za lijepo vrijeme i zaštitnik je domaćih životinja, zemlje, usjeva, ratara, pastira, svih obrta u svezi s ratovanjem i dr.
Izbor imena imena Jure u starim je vremenima imao svoj simboličko značenje, jer se smatralo da je čovjek pod imenom svetog Jure zaštićeniji od svih napada i hrabriji, da im se othrva. Simbolika pobjede sv. Jure nad zmajem predstavlja pobjedu nad nemani zastrašujućih i opasnih svojstava. Sv. Jure se zaziva u pomoć u raznim opasnostima. Postoji poslovica: “O Jurjevu se ovce broje” – u značenju koliko ih je prezimilo. Zbog toga je u Hrvata je omiljeno ime Jure, jer su se uvijek morali braniti i štititi od raznih neprijatelja opasnih svojstava.
Uz ovoga su mučenika u narodnoj predaji vezane brojne legende i običaji, a jedna od njih govori kako se vjerovalo se da će biti lijen onaj koji se kasno ustane u jurjevsko jutro i da će kasniti cijelu godinu ako ne ustane na Jurjevo jutro prije izlaska sunca. Po Jurjevu se poznaje kakav će tko biti kroz godinu, hoće li biti lijen ili vrijedan, hoće li biti spavalica ili će se ranije ustajati. Postoji izreka: “Nemoj da te Jure pregazi svojim kolima!“. Vjerovalo se da sv. Jure prolazi kolima prije nego svane i koga zateče u krevetu, pregazi ga, i taj će cijelu godinu biti lijenčina i spavalica, i nikakve koristi od njega neće biti. A tko se ustane prije nego sunce izađe, naloži vatru na ognjištu i o kućna vrata objesi prvi proljetni pupoljak, bit će vrijedan i koristan te godine, kao i ubuduće. Onome tko se ne ustane na vrijeme, stave mu draču oko kućnih vrata da ostane obilježen među svijetom i neka se zna koga je Jure pregazio. Ovo je imalo pedagoški značaj i važnost za djecu i mlade da se trude održavati red u svome životu i svakome danu, a narodna poslovica kaže: “Tko rano rani, dvije sreće grabi.“