Na Uskrsni ponedjeljak skupina od 40 Ukrajinaca iz Međugorja otišla je u Hrvatsku, u Drvenik, gdje će nastaviti život jer će vlasti Bosne i Hercegovine tek nakon 55 dana od početka agresije na Ukrajinu i njihova izbjeglištva tek danas odlučiti o tome da im se omogući ostanak, piše Večernji list BiH.
Najveća skupina Ukrajinaca stigla je nedugo nakon izbijanja agresije i smjestila se u Međugorje nakon što su ih pozvali tamošnji turistički djelatnici i hotelijeri.
Od 300, koliko ih je stiglo u ovo poznato svjetski poznato hodočasničko mjesto, ostalo ih je tek 50 njih, ističe predsjednik udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba u Međugorju Davor Ljubić.
Privremeno utočište
– Ljudi su došli da bi ovdje našli privremeno utočište. Pojedini su se vratili u Ukrajinu, neki bliže u Slovačku, Poljsku, Mađarsku. Većina ih je otišla u Hrvatsku gdje se sada nalaze – rekao je Ljubić. On je dodao da bi vjerojatno većina Ukrajinaca ostala u Međugorju da su im bila regulirana prava kako bi se mogli prijaviti na burzu rada. No, to je izostalo.
– Posve sam siguran da bi svi danas radili u Međugorju – rekao je Ljubić. On je posebno pohvalio Službu za poslove sa strancima i ravnatelja Slobodana Ujića te Terenski ured u Mostaru koji su cijelo vrijeme bili od pomoći ukrajinskim izbjeglicama, uglavnom ženama i djeci.
– Nijednog trenutka Ured za strance nije pravio probleme. Samo su inzistirali da se ljudi prijave kako bi imali mogućnost ostvarenja zdravstvene zaštite i druga prava – rekao je on. Pojasnio je da su dolazili u Međugorje kako bi ih popisali i tako im olakšavali boravak.
– Nijedan Ukrajinac nije po sili zakona morao napustiti zemlju – istaknuo je. No, ipak za većinu odluka o odobrenju privremenog boravka po osnovi humanitarnih razloga državljanima Ukrajine stiže prekasno. Ova će točka dnevnoga reda biti sedma po redu. Proteklog mjeseca državna ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević zatražila je da se olakša ulazak i boravak ukrajinskih izbjeglica u dopisu upućenom Ministarstvu sigurnosti BiH.
Cilj odluke o odobrenju boravka na teritoriju BiH državljanima Ukrajine u trajanju do šest mjeseci jest riješiti njihova statusna pitanja i ukinuti administrativne zapreke za ulazak u BiH. Vijeće ministara BiH trebalo bi donijeti odluku kojom se osobama koje su zbog ratnog stanja bile primorane napustiti svoje domove dodjeljuje status izbjeglica. Tako bi oni u državu mogli ući s bilo kojim osobnim dokumentom, a ne nužno s putovnicama. Do sada su zabilježeni slučajevi da su ukrajinske izbjeglice boravile u BiH kao turisti pa su tako područje BiH napuštali nakon provedenih 30 dana kako ne bi riskirali eventualni izgon.
– U situaciji kada ste izbjeglica, kada bježite i gledate kako spasiti život, mnogi izgube dokumente ili su im oni već istekli, pa imaju problema na granici. S te strane sam tražila da se pokrenu procedure koje će im olakšati i ulazak i boravak te da se tako riješi i njihov status, da dobiju status izbjeglice jer će tako dobiti i zdravstvenu skrb i svu ostalu potrebnu pomoć – navela je Gudeljević. Ovaj novi status bi im omogućio i mogućnost liječenja u zdravstvenim ustanovama u BiH, školovanje njihove djece, ali i legalno uključenje na tržište rada u Bosni i Hercegovini. Mjesec dana čekanja Produženje boravka osoba na području BiH je u domeni Ministarstva sigurnosti BiH koje je reagiralo tek nekih mjesec dana od upućivanja inicijative iz resora civilnih poslova. Ukrajina je od 24. veljače pod vojnom invazijom Rusije.
Izbjeglice iz te zemlje do sada su pristizale uglavnom u Međugorje, rimokatoličko hodočasničko mjesto na jugu BiH. U Mostaru je pak Studentski dom zajedno sa Studentskim odbojkaškim klubom Mostar nedugo od početka agresije na Ukrajinu udomio odbojkašice iz grada Balte. Zajedno s njima kroz Mostar su noseći ukrajinske zastave prosvjedovali protiv rata u toj zemlji. Zabilježeno je i nekoliko pojedinačnih udomljavanja Ukrajinaca diljem BiH.
I na drukčije načine prikupljana je humanitarna pomoć za Ukrajinu i ukrajinske izbjeglice, uključujući i na području Republike Srpske u što se uključio i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji se pak protivi priključiti osudama i sankcijama protiv Ruske Federacije i predsjednika Vladimira Putina.
Izvor:vecernji.ba