Zbog visoke inflacije novac gubi vrijednost te s prosječnom plaćom danas građani mogu kupiti mnogo manje nego što su, primjerice, mogli 2019. S početkom agresije Rusije na Ukrajinu brojni bh. građani, u strahu od rata i poskupljenja, pohrlili su u banke kako bi podigli ušteđevinu, piše Večernji list BiH.
Nesigurnost i strah zbog trenutačne krize na globalnom planu doveli su do toga da se mnogi pitaju što je trenutačno najsigurnije – novac, nekretnine ili pak plemeniti metali.
Raste potražnja
Mnogobrojne novoizgrađene zgrade u posljednja dva desetljeća i veliki broj praznih stanova potvrđuju tezu da se kupnja nekretnina doživljava kao investicija na dulje staze. Percepcija u javnosti je da nekretnine drže i čuvaju vrijednost unatoč inflaciji. To može biti i dokaz da ljudi više vjeruju da novac mogu umnožiti kupnjom nekretnine nego štednjom ili ulaganjima, primjerice, u vrijednosne papire. Uz nekretnine za kojima posljednjih godina vlada ogromno zanimanje, što je cijene kvadrata vinulo u nebo, sve više raste potražnja za zlatom. Teško je predvidjeti neke stvari, ali zlato se doživljava kao utočište tijekom kriznih i neizvjesnih vremena.
Zbog rata u Ukrajini cijena zlata na svjetskim burzama doseže rekorde i najviša je u posljednjih 50 godina. Cijena zlata po unci je 1960 dolara, a nije isključen ni daljnji rast. Potražnja za zlatom porasla je i u BiH.
Građani u ovom plemenitom metalu vide siguran oblik ulaganja u kriznim vremenima. Prodavači u zlatarnicama kažu kako je potražnja za zlatom porasla za 20% u odnosu na prošlu godinu. Gram zlata, ovisno o kvaliteti, kreće se 130 – 200 KM u prodaji.
Građani se slažu da je ulaganje u zlato siguran oblik štednje, ali zbog neimaštine ne mogu izdvojiti značajniju svotu novca. Ekonomisti smatraju da su u kriznim vremenima tri najčešća smjera ulaganja – u zlato, nekretnine i devize. Kupnja zlata kao najsigurnije utočište u nesigurnim vremenima najčešći je izbor srednje klase. –
Vidite da je u jednom trenutku došlo do rasta cijene zlata za 30%, prodaja je skočila, potražnja je za švicarskim frankom, to je logičan slijed događaja kada su krizna vremena – objašnjava ekonomist Aleksandar Ljuboja.
Osim povećane kupnje zlata, građani sve više kupuju i dukate, čiji gram u prosjeku stoji 200 KM. Kakva će biti buduća ponuda i potražnja zlata, ovisi o daljnjem tijeku inflacije i geopolitičkim događanjima u svijetu. Pa tako, dok jedni u BiH prodaju obiteljsko zlato kako bi preživjeli, srednja i viša klasa ulažu u zlato kao sigurnu štednju.
Realna imovina
Zlato je uvijek bilo jedno od najcjenjenijih financijskih sredstava zbog svoje vrijednosti i bogate povijesti. U usporedbi s novčanicama, kovanicama ili drugim vrstama imovine, zlato je tijekom godina sačuvalo svoju vrijednost. Investicijsko zlato, za razliku od obične štednje, za mnoge je isplativije s obzirom na to da je zlato realna imovina koja je otporna na inflaciju.
Dugoročna prednost ulaganja u zlato je ta što je zlato dokazano bolji način očuvanja kupovne moći od bilo koje papirnate valute. Netko tko je kupio zlatne poluge prije 20 godina bolje je prošao nego oni koji su štedjeli u raznim valutama.
Izvor:vecernji.ba