Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine raspisalo je održavanje Općih izbora za 2. listopad 2022. godine. Predsjednik SIP-a BiH Suad Arnautović potvrdio je ovu informaciju kazavši kako se izravni izbori raspisuju se za Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS-a, te skupštine županija u FBiH.
– Ustavna definicija glasi – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Ukoliko imamo ovakvu definiciju s jedne strane, a s druge strane namjeru političkih snaga da blokiraju izbore, moramo se zapitati je li njima cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država?, rekao je Arnautović.
Podsjetio je kako se u BiH još uvijek biračko pravo za Predsjedništvo BiH, Dom naroda, predsjednika i potpredsjednike RS-a, predsjednika i potpredsjednike FBiH temelji na etinictetu i entitetu.
– To je segregacijski ekskluzivitet po kojem vaš etnicitet i vaše mjesto življenja determinira vaše ljudske slobode. To je neprihvatljivo diskriminatorno političko razdvajanje birača, dodaje Arnautović.
Prijave Tužiteljstvu BiH
Vrlo jasno je kazao kako samo SIP BiH može raspisati izbore.
– Pojedini dužnosnici su iznosili dezinformacije da neka druga povjerenstva mogu raspisati izbore na dijelovima teritorije države. SIP je jedina organizacija i djeluje neovisno. SIP donosi odluku o održavanju izbora u skladu sa Izbornim zakonom. SIP odgovara za prikupljanje i točnost podataka. Nijedan drugi organ ne može raspisati izbore, rekao je Arnautović.
Govoreći o novcu, kazao je kako je planirano da izbori koštaju 11,7 milijuna maraka, a sredstva su planirana sredinom 2021. Međutim, izvjesno je, kako nastavlja, da ovaj iznos neće biti dostatan zbog inflacije. Podsjeća da nadležne institucije moraju osigurati novac u roku od 15 dana od raspisivanja, to znači do 19. svibnja.
Napominje da su već zatražili sastanak s članovima Vijeća ministara BiH, te da ima nadu da će ovo tijelo konačno i osigurati novac za izbore.
Dalje je naveo kako je SIP dostavio veliki broj kaznenih prijava za nepravilnosti na prošlim lokalnim izborima, ali da to ne prati i Tužiteljstvo BiH svojem odlukama i procesuiranjem
– Utvrđeno je da se nalaze na popisima i potpisi za umrle, 173 prijave smo podnijeli. Dostavili smo 1.913 imena osoba koje su dostavile podnesak ili izjavu o neovlaštenoj preregistraciji za glasanje iz inozemstva. Sve je dostavljeno Tužiteljstvu BiH kao i imena četiri tisuća osoba koji su na adresama na kojima je prijavljeno šest i više osoba. SIP je utvrdio kako su putem e-pošte poslane prijave za 58 umrlih osoba. Podnesene su i kaznene prijave protiv članova biračkih odbora, rekao je Arnautović.
Kada je u pitanju birački spisak, navodi da je na njemu 3.371.487 žitelja s pravom glasa.
Poručio je i to kako nitko nema pravo oteti pravo biračima da izađu na izbore i glasaju i tako svoju izvornu suverenost kao demos predaju privremeno zakonom izabranim političkim predstavnicima.
Rasprava Arnautovića i Rogića
Jedini koji je danas glasao protiv raspisivanja Općih izbora 2022. godine bio je Vlado Rogić.
– Kako će se delegirati izaslanici pogotovo kada je u pitanju Dom FBiH? Vi znate da je Ustavni sud BiH presudom ‘Ljubić’ ukinuo odredbe Izbornog zakona u članu 10.12. koji podređuje kako će se delegirati izaslanici iz županija. Ako hoćemo biti na razini europskih i civiliziranih država možemo li se upustiti u nešto, a to je kreiranje izbora, kreiranje izaslanika, na način da nemamo unaprijed određena pravila. Morate unaprijed imati određene norme Izbornog zakona da biste ih primijenili, a kasnije i implementirali, rekao je Rogić.
Dodao je da obzirom da tih normi nema, ne postoje formalno pravni uvjeti za raspisivanje izbora.
– Nemojte misliti da sam ja protiv prava žitelja i konstitutivnih naroda na izbore, to je demokratsko stečeno pravo, ali to pravo treba ostvariti, treba ga prethodno osigurati. Obzirom da nema normi nije moguće na zakonit i na ustavan način osigurati pravo građanima da izaberu svoje predstavnike. To je SIP učinio prošli put kao preliminarnu određujuću mjeru, to sada, izgleda, hoće da se preraste u stalno. Ispada da ćemo i ove godine doći u situaciju da to radi SIP i to može tako trajati kao boravak na privremenom radu naših građana koji su išli trbuhom za kruhom 40 godina. Zbog toga sam pristalica vladavine prava, zbog toga sam za to da se donesu izmjene i dopune Izbornog zakona da se materija izregulira i da se nakon toga implementira, sve dok postoje pravne praznine. Ustavni sud je to jasno rekao, to može to nadoknaditi samo zakonodavac, a to je u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH i SIP nema pravo popunjavanja jer ovo nije pravna praznina , rekao je Rogić.
Na to mu je replicirao Arnautović.
– Samo jednu stvar da razjasnimo. Govorim vam o važećoj odredbi člana 10. Izbornog zakona koja nije brisana i po kojoj smo izvršili izbore 2018. Dakle potpuno postoji pravno formalni okvir za održavanje i izravnih i neizravnih izbora. Broj izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta FBiH i zakonodavnog tijela iz svake županije je proporcionalan broju stanovnika županije prema posljednjem popisu. SIP određuje nakon svakog popisa, broj izaslanika koji se biraju iz svakog konstruktivnog naroda i reda ostalih, a koji se biraju iz svakog dijela županije. Dakle, to je izričita zakonska odredba koja je na snazi, a to je pozitivno zakonodavstvo. Mi smo tu uputu donijeli, Rogić je glasao za tu uputu, ja sam bio protiv i doktor Šantić protiv te upute. On je glasao za to. Ta izričita zakonska odredba nikada nije stavljena van snage. Nju Ustavni sud nije dirao. Do sljedećeg potpisa će biti uputa koja je donijeta u prosincu 2018. Kad bude naredni potpis SIP BiH će donijeti naredno neku uputu i ako dođe do izmjena zakona, opet će povjerenstvo donijeti u skladu sa nečim novim. Dakle, to je potpuna… I ne bih volio da odete poslije ovog skupa dezinformirani da ne postoji zakonska osnova da SIP do to donosi. Ona je to iscrpila, donijela i to provodi prema uputi. Zakonska odredba stoji kako stoji, uvjerenje stoji kako stoji, pojasnio je Arnautović.
Rogić je kazao da članak 212. Izbornog zakona pretpostavlja i u sebi sadrži norme koje usklađuju mandate s popisom stanovništva, a nikako da se odredi broj izaslanika iz kantona.
– To je moje pravno tumačenje. Ja sam na izbornom procesu četvrt stoljeća, od 1996. i s punim pravom kažem da ova odredba članka 10. (12) se ne odnosi na popunjavanje Doma naroda Federacije. Ona se odnosi na usklađivanje broja mandata, zato se i veže za potpis skupa, da sa ovog skupa ne bi otišli dezinformirani, kazao je on.
Arnautović je nastavio da zbog javnosti i zbog njega dužan je ponoviti da SIP BiH određuje nakon svakog popisa broj delegata koji se biraju.
– Svako tko je pismen može otići na web stranicu i pročitati ovo, kazao je on.
Dodaje da se javnost ne može obmanuti nikakvim dezinformacijama.
Nova pravila
SIP BiH je javnost obavijestilo okonovih pravila vezana za izborni proces u listopadu. Kako je pojasnio Arnautović, glasačke kabine sada će biti okrenute tako da birači prilikom glasanja budu okrenuti leđima članovima biračkih odbora. Kabine su do sada bile okrenute tako da zaklanjaju pogled na glasača članovima biračkih odbora. Glasanjem na način da birači budu okrenuti leđima članovima biračkih odbora nastoji se priječiti fotografiranje glasačkih listića prilikom glasanja.
Glasanje izvan BiH
Što se tiče glasanja birača koji borave izvan BiH, uvedene su dodatne promjene o kojima je govorila članica SIP BiH Vanja Bjelica-Prutina koja je rekla da su zahvaljujući misiji OESS-a uspjeli da naprave aplikaciju koja će omogućiti elektronsku prijavu birača te da je procedura za prijavu formalizirana.
– Više nije dovoljna kopija identifikacijskog dokumenta, traži se skeniran, fotografiran identifikacijski dokument. Dokaz o boravištu izvan BiH, potrebno potvrditi tu adresu, pojasnila je Bjelica-Prutina neke od izmjena za glasanje iz inozemstva. Osim elektronske prijave moguća je i prijava putem telefaksa, zbog toga što je navedeno to u Izbornom zakonu. Glasači sami biraju hoće li glasati putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu.
Izvor: Dnevni.ba