Sve agresivnije akcije Rusije protiv njezinih europskih kupaca plina uzimaju danak. Izvoz ruskog prirodnog plina pao je za više od četvrtine od siječnja. No rastuće cijene održale su rusku blagajnu u dobrom stanju iako se isporuke prekidaju.

Izvoz ruskog plina u zemlje izvan Zajednice Neovisnih Država, koja uključuje 11 zemalja srednje Azije i istočne Europe, pao je za gotovo 28 posto u prvih pet mjeseci 2022. godine, objavio je u srijedu ruski državni energetski gigant Gazprom.

Gazprom je dosad prekinuo isporuku najmanje 20 milijardi kubnih metara plina godišnje kupcima u šest europskih zemalja – Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj – jer nisu izvršili plaćanja u rubljima, prema zahtjevu ruskog predsjednika Vladimira Putina iz ožujka, prenosi Index.

Rusija vjerojatno neće ostvariti znatno manji prihod ako ne bude novih rezova

To iznosi gotovo 13% ukupnog godišnjeg uvoza plina u Europsku uniju iz Rusije, prema podacima Međunarodne energetske agencije.

Međutim, James Huckstepp, voditelj plinske analitike u S&P Global Commodity Insightsu, rekao je za CNN Business da su cijene plina tijekom 2022. porasle na prosječno 96 eura po megavatsatu. Kao rezultat toga, Rusija vjerojatno neće ostvariti znatno manji prihod ako ne bude novih rezova, smatra Huckstepp.

Nakon Putinovog ultimatuma Gazprom je kupcima ponudio rješenje. Kupci su mogli izvršiti uplate u eurima ili dolarima na račun u ruskoj Gazprombanci, koja bi potom sredstva pretvorila u rubalj i prenijela na drugi račun s kojeg bi se vršilo plaćanje u Rusiju.

Mnogi veliki kupci prihvatili su Gazpromovu ponudu za održavanje protoka plina. Ali drugi su se opirali. U utorak je Shell Energy objavio kako nije pristao na nove uvjete plaćanja, što je rezultiralo time da je Gazprom zatvorio dostavu svojim njemačkim kupcima. Nizozemska GasTerra na sličan je način u priopćenju od ponedjeljka objavila da neće ispuniti Gazpromove zahtjeve jednostranog plaćanja.

EU povećava uvoz ukapljenog plina

EU se ionako brzo kreće u smjeru smanjivanja svoje ovisnosti o Moskvi, povećavajući uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) i obećavajući da će smanjiti potrošnju ruskog plina za 66% prije kraja ove godine.

Zemlje se također utrkuju s punjenjem svojih skladišta plina prije zime kako bi izbjegle potencijalno katastrofalne šokove u opskrbi. Europska unija je postavila cilj da podzemna spremišta u njenim članicama budu popunjena najmanje 80 posto do studenog.

Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, posebno se oslanja na ruski plin za grijanje kućanstava i napajanje teške industrije, ali je uspjela smanjiti udio ruskog plina u uvozu s 55% na 35% prije početka rata u Ukrajini.

Rusija možda još ne osjeća utjecaj. Iako je EU najveći kupac plina, rastuće cijene nafte i prirodnog plina povećale su prihode Moskve. Uvoz fosilnih goriva u EU iz Rusije generirao je 47 milijardi dolara u dva mjeseca nakon invazije na Ukrajinu, što je dvostruko više od vrijednosti u istom razdoblju 2021.

A neke od najvećih europskih energetskih kompanija započele su proces otvaranja novih računa kod Gazprombanke kako bi održale protok plina, unatoč inzistiranju dužnosnika EU da bi takav potez bio u suprotnosti sa sankcijama protiv Rusije.

No, kako se Europa sve više udaljava od ruskog plina, u nadolazećim mjesecima Moskvi će biti teže pronaći zamjenske kupce – kao što je to učinila za svoju naftu – jer se izvoz plina uglavnom isporučuje putem plinovoda, čija izgradnja može potrajati godinama, zaključuje CNN.

/HMS/