Nakon što je Rusija 24. veljače pod krinkom “denacifikacije” napala Ukrajinu, Zapadne su zemlje gotovo pa odmah Moskvi nametnule ekonomske sankcije ne bi li ruskog predsjednika Vladimira Putina natjerale da se povuče. Međutim, kako u komentaru piše urednik rubrike posvećene ekonomiji u The Guardianu Larry Elliott, sankcije nisu uspjele.
Elliott smatra da su sankcije uvedene jer su bile najbolje od tri moguća rješenja. Druge dvije opcije bile su ne činjenje ničega i vojno djelovanje protiv Rusije.
Moskvi su prve sankcije nametnute u ranoj fazi rata kada se mislilo da će Ukrajina brzo pokleknuti. Kako se to nije dogodilo, sankcije su se postepeno počele gomilati te čak i sada još uvijek nisu totalne.
Elliott navodi da nema indikacija da će se Rusija povući iz Ukrajine te da su sankcije zapravo nabile cijenu ruskoj nafti i plinu te Moskvi olakšale financiranje rata u susjednoj joj zemlji. Rusija je tijekom prva četiri mjeseca 2022. godine zabilježila suficit od 96 milijardi američkih dolara, više nego tri puta više nego prošle godine u istom periodu.
“Kada je Europska unija djelomično zabranila uvoz ruske nafte, porasla je cijena sirove nafte na globalnim tržištima, što je Kremlju omogućilo stjecanje neočekivanih dodatnih prihoda. Naime, Rusija je ove godine u travnju u Kinu izvezla 50 posto više nafte i plina nego u istom mjesecu 2021. godine”, piše Elliott.
Putin je izbjegao krizu
Guardianov urednik kaže da nije baš da će Rusija iz rata u Ukrajini proći neokrznuto te da će kroz vrijeme potrošiti rezerve koje ima. Međunarodni monetarni fon procjenjuje da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti za 8,5 posto.
Elliot kaže da je Putin izbjegao financijsku krizu te da je rublja zahvaljujući trgovinskom suficitu ostala jaka. Uz to, Rusija, tvrdi Elliott, ima vremena pronaći alternativne izvore za robu koju ne može kupovati od zemalja Zapada.
Kada su se svjetski lideri prošlog tjedna u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma sastali u švicarskom Davosu, poruka koju su poslali prema van nije odgovarala onome o čemu su pričali iza zatvorenih vrata i daleko od očiju javnosti. Naime, javno su podržali Ukrajinu i osudili rusku invazije, a privatno su brigu brinuli zbog troškova dugotrajnog rata.
Zapadne su ekonomije zbog rata već usporile ili stale, a u mnogima nastupila inflacija. Centralne banke razmišljaju o podizanju kamata, nezaposlenost bi trebala porasti. Situacija u zemljama koje ovise o ruskom plinu još je gora, a ona u siromašnijima na rubu katastrofe.
“Ukrajinski silosi za žitarice u ovom su trenutku puni. Istovremeno, 44 milijuna ljudi diljem svijeta maršira prema gladi”, rekao je voditelj Svjetskog programa za hranu David Beasley, referirajući se na činjenicu da su ukrajinske luke na Crnom moru blokirane te da Ukrajina žito koje inače izvozi diljem svijeta trenutno ne može iznijeti iz zemlje.
Sve multilateralne organizacije, od Međunarodnog monetarnog fonda do Ujedinjenih naroda, strahuju da će nastupiti prava humanitarna kriza.
Trostruki udar
“Pozicija je jednostavna – ako zemlje u razvoju nisu i same izvoznice energije, susrest će se s trostrukim udarom. Naime, krize goriva i hrane izazvat će financijsku krizu. Ako budu morale birati između prehranjivanja svog stanovništva i otplaćivanja kredita, one će se jamačno odlučiti za prvo. Šri Lanka je postala prva zemlja koja od početka ruske invazije na Ukrajinu nije uspjela otplatiti svoje dugove. Zadnja gotovo sigurno neće biti. Čini se da bi svijet mogla zatresti dužnička kriza kakva nije viđena od 1990-ih godine”, ustvrdio je Elliott u The Guardianu.
Putin je opravdano osuđen je jer je hranu “pretvorio” u oružje, međutim bilo je za očekivati da će to napraviti.
“Ruski predsjednik od samog početka invazije igra na duge staze i čeka da se ad hoc međunarodna koalicija koja mu se suprotstavila uruši. Kremlj misli da Rusija može izdržati više ekonomskih nedaća od Zapada i tu je vjerojatno u pravu”, rekao je Elliott.
Elliott smatra da je odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena da Ukrajini pošalje napredne američke raketne sustave dokaz da sankcije zapravo ne funkcioniraju.
Rat u Ukrajini mogao bi završiti ako Putin doživi potpuni poraz na bojištu, no takvo što trenutno ne djeluje izgledno. Druga opcija su još jače sankcije, takve sankcije koje će Rusiju natjerati na povlačenje. Treća su pregovori.
“Putin se neće bezuvjetno predati, a ekonomski rat mogao bi uzrokovati ogromnu kolateralnu štetu u vidu pada životnog standarda u zemljama u razvoju, gladi, nereda zbog nedostupnosti hrane i dužničke krize. Strahote koje je Rusija počinila u Ukrajini pregovore s Kremljom čine opcijom o kojoj malo tko želi razgovarati, no ekonomska stvarnost sugerira da će do njih doći prije ili kasnije”, zaključio je Elliott.
Izvor:jutarnji.hr