Vijest o napadu na vjernike katolike koji su prisustvovali misi na svetkovinu Duha Svetoga na jugozapadu Nigerije prilikom čega je ubijeno najmanje 50 osoba, zaprepastila je svijet. Napad se dogodio oko 11.30 u nedjelju kada su naoružani muškarci otvorili vatru na vjernike u crkvi sv. Franje Ksaverskog u okrugu Owo u regiji Ondo.
Papa Franjo ubrzo nakon toga izrazio je svoju solidarnost i blizinu nigerijskim katolicima.
“Papa je saznao za napad na crkvu u Ondou u Nigeriji i za smrt desetaka vjernika, mnoge djece, tijekom proslave Pedesetnice.
“Dok se pojedinosti razjašnjavaju, papa Franjo moli za žrtve i zemlju, bolno pogođene u vrijeme slavlja, te ih oboje povjerava Gospodinu da pošalje svoga Duha da ih utješi”, stoji u priopćenju Mattea Brunija, ravnatelja ureda za medije Svete Stolice.
U međuvremenu, glavni policijski inspektor u Nigeriji, Usman Baba, u ponedjeljak je osudio brutalno ubojstvo vjernika.
U priopćenju službenika za odnose s javnošću nigerijske policije, Muyiwe Adeobija, navodi se da je napad izveden u nedjelju oko 11.30 sati. Adejobi je otkrio da preliminarne istrage pokazuju da su na mjesto događaja bile donesene bombe.
Do sada još nitko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad.
Islamistički teroristi u Nigeriji
Nigerija je najmnogoljudnija država u Africi, smještena na zapadu ovog kontinenta. Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji iz popisa 2018. godine su muslimani (53,5 %). Zatim dolaze kršćani (45,9%, od čega su većina Protestanti, a oko 25% katolici) i ostatak su pripadnici domaćih vjera 0.6%.
Ova država se više desetljeća suočava s terorističkim napadima islamističke militantne skupine “Boko haram”. Ona provodi terorističke napade na vjerske i političke skupine, lokalnu policiju i vojsku te neselektivno napada civile, najčešće na prometnim mjestima gdje se okuplja mnogo ljudi.
Boko Haram i otmice djevojčica
Otmica preko dvjesto djevojčica iz jedne škole u travnju 2014. privukla je međunarodnu pozornost na stalnu prijetnju Boko Harama i nemogućnost nigerijske vlade da je obuzda. Nakon pregovora između Boko Harama i nigerijske vlade, uz posredovanje Međunarodnog odbora Crvenog križa, puštene su 103 djevojčice, piše cfr.com.
Predsjednik Muhammadu Buhari, bivši vojni diktator koji je 2015. pobijedio dotadašnjeg predsjednika Goodlucka Jonathana, izabran je na antiterorističkoj platformi, ali ekonomski i politički izazovi u Nigeriji zakomplicirali su borbu protiv Boko Harama. Osim vojnog sukoba, stalna neravnomjerna raspodjela prihoda od nafte, visoka razina korupcije i nasilje u regiji Srednjeg pojasa predstavljaju značajne izazove nigerijskoj sigurnosti.
Boko haram i Islamska država
Veze između Boko Harama i drugih islamističkih skupina mogle dodatno pojačavaju zabrinutost za regionalnu sigurnost. Nakon što je Boko haram obećao vjernost Islamskoj državi u ožujku 2015., Sjedinjene Države su pojačale svoju vojnu pomoć i rasporedile tristo vojnika u Nigeriju u nastojanju da pomognu u borbi protiv Boko Harama. Kao najveći afrički proizvođač nafte, stabilnost Nigerije važna je za regionalnu sigurnost i ekonomske interese SAD-a.
Nakon vrhunca nasilja povezanog s Boko Haramom 2014. i 2015. godine, broj žrtava koje se pripisuju skupini dramatično je pao. Nigerijska vojska — uz pomoć Benina, Kameruna, Čada i Nigera — potisnula je Boko Haram iz nekoliko provincija na sjeveroistoku Nigerije, ali skupina zadržava kontrolu nad nekim selima i džepovima teritorija te nastavlja s povodom smrtonosnih samoubilačkih napada i otimanja civila, uglavnom žena i djece. U veljači 2018. više od stotinu studenata otela je frakcija Boko Harama poznata kao Islamska država Zapadna Afrika. Pušteni su nešto više od mjesec dana kasnije.
Sukob je prvenstveno bio obuzdavan na muslimanskom sjeveru, posebno u državi Borno, ali je raselio milijune ljudi u regiji. U lipnju 2018. nigerijska vojska objavila je da se dvije tisuće interno raseljenih osoba treba vratiti kući. Sigurnosne snage koje se bore protiv militanata također su optužene za teška kršenja ljudskih prava.
Što znači “Boko haram” i kako je organizacija osnovana?
Boko Haram je nigerijska islamistička skupina, koju je 2002. osnovao Muhammad Yusuf, a od 2009. djeluje kao naoružana džihadistička skupina. Skupina se protivi onim što se naziva “nemoral” Zapadnog svijeta, posebice u okvirima seksualnosti, i vidi rasprostranjenu korupciju i kriminal u Nigeriji kao posljedicu utjecaja Zapadnog svijeta i neislamskog obrazovanja.
Članovi skupine zahtijevaju da se muslimansko šerijatsko pravo i islamske škole uvedu diljem Nigerije, a kao cilj imaju svrgavanje državne sekularne vlade. Izvodili su napade na policiju i vladine službenike, na crkve, škole i kršćnske četvrti, ali i na muslimanske vođe koji su kritizirali skupinu ili koji pomažu rad vlade. Skupina je ubila veliki broj učenika i otela učenice s ciljem njihove prodaje u roblje, a i zato da bi se udale a ne išle u školu.
Boko Haram je nigerijska islamistička skupina, koju je 2002. osnovao Muhammad Yusuf, a od 2009. djeluje kao naoružana džihadistička skupina. Skupina se protivi onim što se naziva “nemoral” Zapadnog svijeta, posebice u okvirima seksualnosti, i vidi rasprostranjenu korupciju i kriminal u Nigeriji kao posljedicu utjecaja Zapadnog svijeta i ne-islamskog obrazovanja.
Članovi skupine zahtijevaju da se muslimansko šerijatsko pravo i islamske škole uvedu diljem Nigerije, a kao cilj imaju svrgavanje državne sekularne vlade.[2] Izvodili su napade na policiju i vladine službenike, na crkve, škole i kršćnske četvrti, ali i na muslimanske vođe koji su kritizirali skupinu ili koji pomažu rad vlade. Skupina je ubila veliki broj učenika i otela učenice s ciljem njihove prodaje u roblje, a i zato da bi se udale a ne išle u školu.
Državno tajništvo SAD-a tretira Boko Haram kao terorističku organizaciju. Riječ boko (‘zabluda, prevara, samovoljnost’) dolazi iz Hausa jezika a haram (‘zabranjeni grijeh’) je arapskog podrijetla i često se Boko Haram figurativno prevodi kao ”zapadno školovanje je grijeh”, iako to nije doslovan prijevod.
Izvor: narod.hr/cfr.org