Plinovod Sjeverni tok 1 koji vodi iz Rusije prema Njemačkoj od 11. srpnju će biti zatvoren zbog radova na održavanju koji bi trebali potrajati 10 dana, ali u britanskom Daily Telegraphu su ocijenili kako je to značajan trenutak u eskalirajućoj krizi koja se zbiva na europskom energetskom tržištu.
Naime, opskrba energijom postaje sve teža pa europski dužnosnici pripremaju planove za nepredviđene situacije. Gledano iz britanskog ugla, moguće je da se priprema i borba oko energenata, a ključno pitanje je hoće li oni nastaviti slobodno kolati između povezanih tržišta EU-a i Britanije, ili će suradnja prestati.
Četiri mjeseca od početak rata u Ukrajini, nekoć nezamisliva prijetnja mogućeg potpunog isključenja opskrbe plinom iz Rusije, u Europi se uzima ozbiljno u obzir. Uostalom, zadnjih je tjedana Moskva isključila europske kupce plina koji su odbili plaćati u rubljima, a 40-postotno smanjenje opskrbe kroz Sjeverni tok 1 obrazložila je nedostatkom opreme.
Najavljeno zatvaranje plinovoda radi održavanja moglo bi poslužiti kao izgovor za daljnje rezove i produbljavanje energetske krize koja je već utjecala na rekordan rast računa u kućanstvima i prijeti mogućim zatvaranjem industrijskih postrojenja. Promatrači se plaše da bi to mogao biti test trgovinskih i političkih veza koje su do sada održavale slobodan protok energenata iz Berlina u London.
“Različite europske zemlje će u različitoj mjeri biti izložene eventualnim prekidima”, kaže za Daily Telegraph Simone Tagliapietra, viša suradnica s bruxelleskog think-tanka Bruegel. “Pitanje je kako možemo osigurati da, suočene s izvanrednom situacijom, vlade ne počnu zatvarati svoja energetska tržišta”, dodaje. Ocjenjuje kako bi to bio veliki problem fragmentacije koji bi vodio ekonomskoj i političkoj fragmentaciji.
“Moramo biti vrlo oprezni: podijeli i vladaj je oduvijek bila ultimativna strategija Rusije u Europi i ne smijemo pasti u tu zamku”, naglašava Simone Tagliapietra.
Godinama su veze između energetskih tržišta Ujedinjenog Kraljevstva i Europe bile produbljivane, a strujom i plinom stalno se trguje kroz gustu mrežu plinovoda i kablova. Energenti se usmjeravaju po tržišno uvjetovanim cijenama, pri čemu je UK povijesno neto uvoznik struje iz Europe, a Njemačka obično šalje plin uvezen iz Rusije. Poteškoće koje su se zbivale prošle zime poremetile su normalne tokove pa je UK izvozila struju u EU zbog nedostatne opskrbe iz Francuske.
Istraživači u Aurora Energy očekuju da će se na tržištu dogoditi daljnji potresi zaustavi li Rusija dotok plina, pa bi i Italija i Nizozemska vjerojatno slale plin u Njemačku. “Njemačka bi koristila višak LNG kapaciteta koje ima Nizozemska”, kaže Gaetano Garfi, viši analitičar u Aurori.
Već sada su cijene narasle zbog natjecanja uslijed smanjene ponude, a industrijske se potrošače poziva da smanje potrošnju, pa ostaje rizik daljih tržišnih disrupcija zbog državnih intervencija. Čelnici zemalja, podsjeća britanski dnevnik, pozvali su na jedinstvo. Tako je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck prošlog mjeseca poručio da će kriza s opskrbom u jednoj zemlji voditi ekonomskoj krizi u drugoj, pa stoga svi ovise o solidarnosti.
Daily Telegraph piše da je UK manje izložen ruskom prekidu isporuke plina, jer ga obično direktno uvozi manje od 4 posto, ali tangira ga “odbijanac” iz Europe. Također, zbog Brexita UK više nije zaštićen pravilima solidarnosti koja vladaju u EU.
Britanija inače ljeti izvozi plin u EU, a u hladnijem dijelu godine uvozi i plin i struju, što praktički znači da koristi europske skladišne kapacitete. Također, postavljeno je posljednjih godina više strujnih kablova koji povezuju UK i Europu, čime se balansira opskrba struje iz vjetra i sunca.
Zbog agresije na Ukrajinu i prijetnje nestašice plina Europljani sada nastoje što prije i što više popuniti svoja skladišta do zime. SAD je u to ime značajno povećao izvoz plina u Europu (do sredine travnja je 75 posto isporuke plina iz SAD-a išlo u Europu, dok je lani to bilo u istom razdoblju 35 posto), a zadnjih je mjeseci izvoz nastavio rasti. I UK je tu poslužio kao most za Europu jer je ukapljeni prirodni plin koji se doprema brodovima uplinjavan na terminalima u Južnom Walesu i Kentu, te je onda plinovodima otpreman u Europu. Sve u svemu, europska plinska skladišta su sada skoro 60 posto puna, malo više nego što je prosjek za ovo doba godine.
Ipak, nedavni prekidi isporuke iz Rusije su usporili popunjavanje skladišta što povećava rizik da EU neće doseći svoj cilj da su skladišta 80 posto popunjena do listopada. Kako ocjenjuje britanski dnevnik, to bi moglo oslabiti Europu koja pokušava zaustaviti Putinov rat, te ojačati njegovu snagu u Europi.
“Išlo je predobro pa je Putin intervenirao kako bi nam živote učinio težima”, komentira Tagliapietra.
Plin je inače glavno gorivo za elektrane, a poteškoće s dobavom dolaze u vrijeme kada je tržište električnom energijom pod opterećenjem jer je smanjena isporuka iz francuskih nuklearnih elektrana i očekuje se da će pasti 20 posto ove godine zbog izlaska iz pogona starih nuklearki. Kapaciteti iz hidrocentrala u Norveškoj, Švedskoj i drugih tržišta su također u padu zbog toplijeg vremena.
Britanski plan za nepredviđene situacije uključuje mogućnost da se zatvore plinovodi prema Europi preko Belgije i Nizozemske, kako je pisao Financial Times, a Bart Jan Hoevers, predsjednik Europske mreže operatora plinskih transmisijskih sustava zatražio je od UK-a da tu mogućnost ponovno razmotri, dodajući kako su ti plinovodi korisni UK-u zimi.
Britanija se inače snažno oslanja i na opskrbu plinom iz Norveške, što je lani doseglo 60 posto. Analitičari pak upozoravaju da bi EU mogla preusmjeriti dio opskrbe plinom iz Norveške (koja je dio jedinstvenog europskog tržišta) prema sebi, pozivajući se na solidarnost u izvanrednoj situaciji. Isto bi pravilo moglo biti korišteno da se blokira britanski pristup europskim plinskim skladištima.
Unatoč svim tim rizicima, ostaje nada, piše britanski dnevnik, da će uzajamni interes biti dovoljan da održi energetska tržišta na životu.
“Analize i modeli koje smo napravili pokazuju da je najbolji opći ishod suradnja”, kaže ekonomist Caspian Conran iz Baringe Partners.
Izvor:pogled.ba