U subotu je u istarskom Tinjanu obilježena 50. obljetnica smrti hrvatskog političkog emigranta i domoljuba Viktora Kancijanića, člana Bugojanske skupine. Svečano obilježavanje spomena na palog pripadnika HRB-a organizirao je pazinski ogranak Matice hrvatske, a pokušao pokvariti – lokalni načelnik iz redova Grbinova SDP-a – Goran Hrvatin.
Hrvatin je, kako javlja urednik i voditelj Bujice, Velimir Bujanec, donedavnom potpredsjedniku Općinskog vijeća i organizatoru komemoracije – Borisu Mofardinu, prvo je uputio službeni dopis i zaprijetio mu novčanom kaznom.
”Obavještavamo Vas da ste dužni u roku odmah maknuti sa svih oglasnih ploča na području Općine Tinjan postavljene obavijesti za 50. obljetnicu smrti Viktora Kancijanića”, stoji u dopisu koji je potpisao Hrvatin.
Sadržaj plakata Matice hrvatske kojim se vjernike poziva na svetu misu, SDP-ovac je nazvao ”neprihvatljivim i protivnim Ustavu RH te Statutu Općine Tinjan”, a zabranio je i komemoraciju, zapravo, okupljanje nakon mise u lokalnom društvenom domu, uz obrazloženje da se tamo ne mogu promicati ”neprihvatljivi ciljevi”.
”Uzme li se u obzir da je Viktor Kancijanić dao svoj mladi život za cilj koji se zove slobodna Hrvatska, dolazimo do nezaobilaznog zaključka da je SDP-ovom načelniku tako nešto, zapravo – neprihvatljivo, a da mu je prihvatljiva Titova Jugoslavija!”, napisao je Bujanec na Facebooku.
Oglasio se i Karamarko
Na to se osvrnuo i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
”Zanimljiva je reakcija općinskog načelnika Tinjana na inicijativu Matice hrvatske. Čovjek se zove Goran Hrvatin i navodno je član SDP-a.
U trendu je, definitivno. Jer smrad sporo raspadajuće titovštine i dalje nemilosrdno guši i zagađuje istarsko domoljubno narodnjaštvo vlč Milanovića i biskupa Dobrile. No narečeni drug neoprezno se poigrao nekim zakonskim pa i ustavnim kategorijama. On poziv na obilježavanje ove obljetnice naziva ‘neprihvatljivim sadržajem koji je protivan Ustavu RH pa i statutu općine Tinjan’. Također u društvenom domu zabranjuje okupljanje ‘u svrhu promicanja neprihvatljivih ciljeva i sadržaja’.
Da pojednostavim.. Je li to drug Hrvatin upravo objavio da je neovisnost Hrvatske i nestanak Jugoslavije ‘neprihvatljiv sadržaj’, a borba za neovisnost ‘neprihvatljiv cilj’?
Mislim da su on i njegova stranka dužni objašnjenje javnosti. Također očekujem reakcije nekih stranaka. A u konačnici i DORH-a. Ako to izostane bit će pokrenuti odgovarajući procesi.
https://www.youtube.com/watch?v=B0SLZrGYZJwA mi se sa štovanjem sjećamo Viktora Kancijanića i svih ostalih Feniksovaca.
S nama su zauvijek!”, napisao je Karamarko na Facebooku.
Tko je Viktor Kancijanić?
Viktor Kancijanić trebao je postati svećenik, baš kao i njegov brat Mario, dugogodišnji generalni vikar Pulsko-porečke biskupije. Pohađao je Sjemenište u Pazinu i upisao Bogosloviju u Rijeci, međutim, život ga je na kraju odveo u revolucionarnom smjeru, nakon što je u Salzburgu upisao filozofiju…
”Sredinom 1971. godine priključio se Hrvatskom revolucionarnom bratstvu pod pseudonimom Veli Jože, a 1972. godine sudjelovao je u akciji ‘Fenix’ kao član Bugojanske skupine. Ispod planine Raduše, blizu Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu – 02. srpnja 1972. godine ubili su ga jugo-komunistički milicajci i Titovi udbaši.
Na Dan neovisnosti 2018. godine Viktor Kancijanić dobio je spomenik u Tinjanu, no i tada su lokalne ljevičarske vlasti, uz pritisak jugo-ekstremista tražile da to ne bude na javnoj površini! Zbog toga je bivši općinski vijećnik Boris Mofardin zakupio dvije grobnice na lokalnom groblju i Veli Jože je ipak dobio dostojanstven spomenik. Blagoslovio ga je porečko-pulski biskup u miru, mons. Ivan Milovan, a na otkrivanju je govorio dr. Zlatko Hasanbegović, koji je našeg viteza nazvao ‘autentičnim izdankom hrvatske narodne preporodne misli’, kaže Bujanec
”Sveta misa zadušnica za Viktora Kancijanića na kraju je ipak održana u župnoj Crkvi sv. Šimuna u Tinjanu, ali komemoracije u Društvenom domu Kringa – nije bilo. Umjesto toga, članovi Matice Hrvatske i štovatelji uspomene na Viktora Kancijanića okupili su se privatno, što bi se dalo usporediti s olovnim vremenima, za koja smo mislili da su daleko iza nas…”, zaključuje.
Izvor: narod.hr