Crijevne infektivne tegobe statistički su najčešće bolesti u ljetnom periodu. One su česte i u ostalom dijelu godine, ali tada u podlozi njihova nastanka uglavnom stoje virusi. Klinička praksa pokazuje da u ljetnim mjesecima prevladavaju bakterijske infekcije, ali da njihova pojavnost iz godine u godinu opada.
– I to je zapravo tipično za epidemiologiju akutnog infektivnog proljeva u razvijenim zemljama. To su naravno kampilobakter, to je salmonela, šigelu viđamo zapravo vrlo, vrlo rijetko i naravno različite enteropatogene ešerihije, ešerihije koli. U zadnjih nekoliko godina zapravo, kad govorimo o bakterijskim infekcijama, nemali problem predstavljaju i postantimikrobne dijareje, kaže Goran Tešović, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.
Pad pojavnosti bakterijskih crijevnih infekcija možda se najbolje oslikava na primjeru salmoneloze, koja je prije nekoliko desetljeća bila relativno česta.
– Impresija svakodnevnog kliničkog rada je da salmoneloza, barem u dječjoj dobi, ima manje, čak bi se usudio tvrditi i značajno manje. Da li je to posljedica, ovaj, promjene u ponašanju ili je to neki drugi uzrok, ne znam. Ili možda bolja kontrola hrane koju, koju uzimamo ne znam, ali u svakom slučaju da, u pravu ste i salmoneloza u našem svakodnevnom poslu nije da ih nema, ali ih ima znatno manje, govori Tešović.
Liječenje crijevnih infekcija najčešće ne zahtijeva nikakvu medikamentoznu terapiju. U najvećem broju slučajeva liječenje se provodi simptomatski.
– Osnova liječenja infekcijskog proljeva je nadoknada tekućine, nadoknada elektrolita, ako je ikako moguće peroralnim putem. Kod djece koja povraćaju naravno, koja učestalo povraćaju, obično inicijalno dajemo parenteralno, dakle u obliku infuzije, a onda nastavljamo s peroralnom rehidracijom. Dakle oralnom rehidratacijskom otopinom, ili ovaj, koja sadrži naravno i vodu i elektrolite i šećer, kaže Tešović.
– I ono što je neupitan dio liječenja, to je primjena probiotika, dodaje.
Kad je o prevenciji riječ, ne postoje neke specifične mjere koje bi izravno utjecale na pojavnost bakterijskih crijevnih infekcija.
– Jedan dio se svakako može termičkom obradom hrane, jedan dio se svakako može pranjem ruku, dakle primjenom higijenskih mjera, a na neke uzročnike baš ne možemo bog zna kako utjecati pa prema tome naravno da ćemo smanjiti ukupnu, ukupni pritisak uzročnika, ali nećemo ih sigurno sve eliminirati, kaže dr. Tešović.
Još je važno da u ljetnim mjesecima hrana između obroka ne ostaje izvan hladnjaka, a posebnu pozornost valja obratiti i na sladolede te kremaste kolače.
Izvor:hrt.hr