Iako je prosječna plaća u BiH 1083 KM, a što je gotovo dvostruko manje od one prosječne u Republici Hrvatskoj (oko 1900 KM), vlasti u BiH nisu poduzele ni izdaleka dovoljan broj mjera poput susjedne države kako bi ublažili udar inflacije na džepove žitelja, piše Večernji list BiH.
Posljednji u nizu slučajeva koji pokazuju kolika je brzina djelovanja državnih institucija dolazi iz Parlamenta BiH gdje Zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamenta BiH za usuglašavanje izmjena Zakona o PDV-u, a kojima bi se uvele niže stope na hranu, još uvijek nije formirano.
Razlog je imenovanja članova toga tijela – u ovom slučaju onih koji dolaze iz Republike Srpske. Kako piše Glas Srpske, na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma bila su dva prijedloga za imenovanje članova tog povjerenstva, ali ni jedan nije prošao.
Nužne mjere I dok se još uvijek čeka ishod promjena zakonskog rješenja kojima bi se smanjili PDV, inflacija i dalje nezadrživo udara tamo gdje su žitelji BiH najosjetljiviji – na kućni proračun, a dokaz su podaci sindikata o visini potrošačke košarice koja je u samo godinu dana skočila za više od 500 maraka.
Savez samostalnih sindikata BiH tako je nedavno izišao u javnost podacima koji pokazuju kako je potrošačka košarica za svibanj 2022. godine iznosila 2639,48 KM, i za 146 KM veća je u odnosu na mjesec ranije. Sindikati već dulje vrijeme traže ograničenje cijena i ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice i ukidanje trošarina na gorivo. Europske zemlje krenule su u provedbu niza konkretnih mjera vodeći se podatkom kako je stopa inflacije na razini eurozone u lipnju iznosila 8,6 posto, ali u BiH, gdje je inflacija preko 14 posto, mjere se mogu prebrojati na prste jedne ruke i to se uglavnom odnosi na one koje su donijele ili planiraju donijeti entiteti.
Struka ističe kako su potrebne sustavne mjere, odnosno radikalan zaokret unutar domaćeg ekonomskog prostora kako bi se izborilo s inflacijom. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za Večernji list ističe kako inflacija nije došla sama od sebe, nego je dokaz da nešto nije u redu ne samo u međunarodnom okruženju nego i u domaćoj ekonomiji. – Ono što bi trebalo izvući kao poruku i pouku iz ovoga jest da se nešto mora radikalno mijenjati u ekonomskoj politici BiH.
Dayton ne sprječava da imamo jedinstvenu ekonomsku politiku u BiH, naglasio je Šain, dodavši kako govorimo o zajedničkoj ekonomskoj politici, ali koja u biti nije zajednička, odnosno ekonomske politike u praksi nisu do kraja usklađene. Poručuje kao stvari treba mijenjati iz korijena te kaže kako je u jednoj maloj državi kao što je BiH neminovna jedinstvena ekonomska politika ako mislimo opstati barem dijelom suverenu i u ekonomskom i političkom smislu.
Pokazatelji Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, za BHRT kaže kako svi gubici, deficiti i dugovi koji se gomilaju moraju završiti u ogromnoj inflaciji koja slijedi. – Neugodno je i zamisliti kolika će biti i što nas sve čeka – kazao je on. Portal Bloomberg Adria nedavno je objavio kako je u svibnju 2022. godine inflacija u BiH bila 14,4 posto, a s obzirom na to da se rast cijena nastavio i u lipnju, za očekivati je kako će novi podaci pokazati kako je ta stopa, nažalost, premašena.
Stanje djelomično popravljaju mjere pojedinih razina vlasti, pa je tako Vlada FBiH nedavno donijela uredbu o programu pomoći stanovništvu. Jednokratnom novčanom podrškom od 100 KM bit će obuhvaćeno više od 530.000 stanovnika, među kojima je 378.000 umirovljenika, zatim 100.000 korisnika braniteljskih naknada te 53.000 osoba s invaliditetom i civilne žrtve rata.
Pakete osnovnih životnih namirnica, u vrijednosti od 500 KM iz robnih rezervi FBiH, dobit će 10.000 obitelji koje su u stanju socijalne potrebe.
Izvor:vecernji.ba