Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) na Facebooku je objavio osvrt naslovljen “Zašto se treba/mora dirati u izbor delegata u dom naroda? Zašto se ne smije dirati u ovlasti doma naroda? On je napisao da ovaj osvrt piše ponukan time što mu je dužnosnik međunarodne zajednice, kako kaže, “dao naslutiti” da dužnosnici s hrvatske strane “nisu izrazili protivljenje ovakvom načinu diranja u ovlasti Doma naroda.”
Podsjećamo, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Christian Schmidt, prema pisanju mnogih medija od jučer provodi konzultacije s političkim predstavnicima u BiH s ciljem nametanja izmjena Izbornog zakona BiH čime bi se, navodno, onemogućilo da brojniji Bošnjaci nametnu Hrvatima minimalno šest izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko pak bošnjačke stranke dođu do šest “ruku” u Domu naroda Parlamenta FBiH onda oni mogu neometano izabrati Vlade Federacije BiH bez legitimnih predstavnika Hrvata.
Ragužev osvrt prenosimo u cijelosti:
Odgovor na ovo iznad sam detaljno pojasnio u telefonskom razgovoru s jednim inozemnim dužnosnikom koji me kontaktirao na temu ovoga o čemu danas svi govore, a pišem iz razloga što mi je dao naslutiti da sugovornici s hrvatske strane, citiram ga: „nisu izrazili protivljenje ovakvom načinu diranja u ovlasti Doma naroda“.
Pa evo i njima, ali i Schmidtu na znanje:
Zašto se treba/mora dirati u izbor delegata u Dom naroda?
Odgovor jednostavan: nalog Ustavnog suda koji je ultimativni tumač Ustava. Presuda Ustavnog suda U 23/14 (Predmet „Ljubić“):
Članak 50 – Ustav Federacije propisuje da će sastav Doma naroda biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata, te kao osnovno pitanje od vitalnog interesa propisuje ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti.
Članak 51. (ista presuda): Iz prethodne analize slijedi da pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti zasnovano na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine u vezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi Predmet broj U 23/14 23 Odluka o dopustivosti i meritumu da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda zasniva na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Dakle, privremeno rješenje koje je nametnuo SIP na izborima 2018. je protuustavno. Popuna Doma naroda mora biti po „jasno preciziranim kriterijima“ i „osigurati adekvatno političko predstavljanje“.
Zašto se ne smije dirati u ovlasti Doma naroda?
Zato što bi to značilo rušenje temelja ove BiH, odnosno direktno mijenjanje Ustava. Članak 4 St 3 c : Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
Podsjećam ponovo i na Članak 48 Presude Sejdić Finci: „nijedna odredba Konvencije ne traži potpuno napuštanje mehanizama podjele vlasti koji su svojstveni Bosni i Hercegovini i da možda još uvijek nije sazrelo vrijeme za politički sistem koji bi bio samo odraz principa vladavine većine. Mišljenja Venecijanskog povjerenstva jasno pokazuju da postoje takvi mehanizmi podjele vlasti koji ne vode automatski do potpunog isključenja predstavnika ostalih zajednica.
Mišljenje Venecijanskog povjerenstva (Članak 24 Presude Sejdić Finci): Uloga kluba delegata na etničkom principu čini malo vjerojatnim da se izabere kandidat koji ne pripada nekom od konstitutivnih naroda. Ovo, međutim, nije karakteristično samo za ovaj prijedlog, nego predstavlja odraz političke realnosti BiH.
Dakle, ovlasti Doma naroda su Ustavna kategorija, a kako kaže Međunarodni sud za ljudska prava: predstavljaju odraz političke realnosti BiH. Prema tome, u njih se ne smije dirati. Nikakvi katalozi vitalnih interesa i sl.
/HMS/