Prema neslužbenim i nepotvrđenim informacijama “visoki predstavnik” Cristian Schmidt namjerava uvesti cenzus od 3 posto za izbor izaslanika u Federalni Dom naroda. Prema tome kantoni odnosno županije u kojima živi manje od 3 posto pripadnika nekog naroda, u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH ne bi davale izaslanike u Federalni dom naroda. Tako se primjerice u hrvatski klub Federalnog doma naroda ne bi birao izaslanik iz Bosansko-podrinjskog gdje žive ukupno 24 Hrvata i Unsko-sanskog kantona, gdje živi samo 5.000 Hrvata, piše Hrvatski Medijski Servis.
Po ovom modelu u Dom naroda Federacije BiH Bosansko-podrinjska i Zapadnohercegovačka županija ne bi delegirala Srbe u Federalni dom naroda, dok Bošnjaci ne bi imali izaslanike iz Posavske, Bosansko-podrinjske, Zapadno-hercegovačke i Hercegbosanske županije.
Podsjetimo prijedlog HNS-a predviđa cenzus od 5, 88 posto za izbor izaslanika u Federalni dom naroda. Do tog postotka se došlo tako što se ukupan broj pripadnika jednog naroda u FBiH dijelio s brojem 17 (broj izaslanika u svakom od nacionalnih klubova Doma naroda). Tako bi na svakih 5,88 pripadnika jednog naroda dolazio jedan izaslanik.
Suština ovog modela nije kršenje prava konstitutivnih naroda, kako to obmanjuju pojedini sarajevski mediji i političari, već ravnomjerno zastupanje svakog od naroda, što traži presuda Ustavnog suda BiH i spriječavanje zlouporabe tog prava, odnosno mogućnosti da jedan narod bira drugome narodu izaslanike u Dom naroda.
Jasno je naime, da tamo gdje je jednog naroda manje od 5 posto u odnosnu na ukupan broj stanovnika određene županije, da taj narod nema mogućnosti izabrati svog zastupnika u županijsku skupštinu a time ni i u Dom naroda Parlamenta FBiH. Tu činjenica zlorabila se stavljanjem Hrvata na liste bošnjačkih stranaka, koji onda bošnjačkim glasovima budu izabrani u županijske skupštine, a odatle u hrvatski klub Doma naroda. Ili se, pak, zastupnici nakon izbora u županijski parlament samoproglašavaju Hrvatima, te se time samoizabiru u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH. Takav je slučaj s “Hrvatom” Edinom Fejzićem iz Goraždanske i Anelom Šahinovićem iz Usnko-sanske županije.
Ukoliko se pokaže točnim informacija kako Schmidt namjerava uvesti cenzus od 3 posto u izboru izaslanika ovim bi se u značajnoj mjeri spriječila zlouporaba i kršenje prava konstitutivnih naroda, te dijelom sprovela presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, (Bošnjaci će, naime, i dalje moći izabrati izaslanika u Hrvatski klub iz Sarajevske županije, gdje živi 4,6 posto Hrvata, te iz Tuzlanske gdje je broj Hrvata oko 5 posto) kojom je poništena odredba Izbornog zakona da se iz svake županije/kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda. To što takva odredba i dalje postoji u Ustavu FBiH samo govori u prilog tezi da je federalni ustav suprotan Ustavu BiH, koji je nadkrovljujući vrhovni pravni akt, s kojim se trebaju uskladiti svi drugi zakoni i ustavi, pa tako i Ustav Federacije BiH. Stoga će ukoliko Schmidt odluči intervenirati osim izmjena Izbornog zakona morati izmjeniti i tu protuustavnu odredbu Ustava Federacije BiH.
/ M. Šutalo/HMS/