Osim hrvatskih, i strani mediji pišu o otvorenju Pelješkog mosta, a Dnevnik.hr napravio je sažetak:
Most će skratiti, piše AFP, nebrojene sate koje putnici, trgovci i turisti provode na bosanskohercegovačkoj granici te ističu da je to jedan od najambicioznijih hrvatskih infrastrukturnih projekata od proglašenja neovisnosti.
Dodali su da se otvaranje mosta čekalo dugo te da izgradnja nije prošla bez kontroverzi ističući da je Hrvatska prvi put most pokušala izgraditi još 2007., no pet godina kasnije projekt je zastao zbog proračunskih ograničenja. Naglasili su ulogu koju je Europska unija imala ubrizgavši u projekt 357 milijuna eura dodavši da su za izvođača radova odabrani Kinezi, što predstavlja njihovo prvo značajno sudjelovanje u nekom infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj.
Kraj višesatnog čekanja na granici
Ugledni francuski Le Figaro naglašava da je to ključni most za Hrvatsku: “Za 90.000 stanovnika ovog kraja, ali i za turiste otvaranje Pelješkog mosta znači kraj višesatnog čekanja na granici, posebno u ljetnoj sezoni.” Dodaju da i za stanovnike pitoresknog poluotoka, za koji pišu da je poznat po vinima i šljunčanim plažama, otvaranje mosta znači kraj glavobolja izazvanih stalnim prelaskom bosanskohercegovačke granice.
Talijanski Il Gazzettino piše da Pelješki most ima i veliku simboličku vrijednost jer teritorijalno ujedinjuje državu te da dubrovačka regija zapravo prestaje biti enklava. Talijani u svojim medijima Pelješki most nazivaju “Sabbioncello”.
Francuski Euronews ističe da će Pelješki most Hrvatima i turistima omogućiti bolji pristup otocima, ali da će dodatno izolirati BiH. Dodaju da je to u Hrvatskoj događaj godine. Također, nisu propustili istaknuti da su dosad putnici koji idu iz Hrvatske prema jugu morali prijeći preko Neuma, uz dugotrajne granične kontrole.
Teritorijalni integritet
China Daily piše da će puštanje Pelješkog mosta u promet Hrvatskoj dati dugoočekivani teritorijalni integritet.
Qi Qianjin, kineski veleposlanik u Hrvatskoj, istaknuo je da će otvaranje mosta produbiti odnose Kine i Hrvatske na obostranu korist. Dodao je da je most istaknuti projekt za promicanje kineske opreme, tehnologije i znanja u građevinskoj industriji u Hrvatskoj i svijetu.
Kineski diplomat rekao je da je projekt uvelike pridonio gospodarskom rastu u Hrvatskoj i u Europi jer je zaposlio više od 250 domaćih radnika, a također je pomogao njegovanju inženjerskih, tehničkih i upravljačkih vještina, čime je “učinkovito poticao razvoj lokalnih poduzeća i promovirao hrvatski ekonomski i društveni razvoj”. Dodao je da su kineska poduzeća strogo slijedila relevantne propise EU-a i Hrvatske o zaštiti okoliša.
Boljitak za turizam
Stuttgarter Zeitung navodi da se most gradio od 2007. godine te da je dovršen sredstvima EU-a i Kine. Ističe da bi njegovo otvorenje trebalo potaknuti turizam u Hrvatskoj, koji je, kako pišu, zbog koronavirusa bio u kolapsu.
Talijanski IlMondo Rivista piše da je izgradnja mosta financirana 80 posto iz europskih fondova te da će omogućiti da se Hrvatska poveže s Dubrovnikom, odnosno kako pišu, biserom hrvatskog Jadrana.
Poljski portal Polsatnews osim što piše o tehničkim specifikacijama mosta, ističe da su se čelnici Federacije BiH protivili njegovoj izgradnji. Također, navodi da su radovi, premda su započeli davne 2007., sporo napredovali zbog ekonomske krize.
Izvor: narod.hr/Dnevnik.hr