Osim što u fotelji državnog člana Predsjedništva BiH u ime Hrvata 12 godina sjedi čovjek koji je u 90 posto općina gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo i službeno proglašen nepoželjnim, notorni Željko Komšić kani to činiti još četiri godine. I dok se zadnje nade polažu u visokog predstavnika Christiana Schmidta da do ili tik nakon izbora nametne izmjene Izbornog zakona BiH, koji bi dijelom onemogućili majorizaciju Hrvata i krađu njihove legitimne izborne biračke volje, prije svega u Domu naroda Federalnog parlamenta, te na taj način bar malo spasi vjerodostojnost funkcije koju obnaša, nadu da će se srediti birački popisi nitko niti ima u primisli niti o tome itko razmišlja, a kamoli radi.

Jer činjenica je da iz godine u godinu, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus, ima skoro više birača nego što ima stanovništva u BiH također nikog previše ne zabrinjava, kao da se i na taj način dodatno kompromitira izborni proces i dovodi u još veću neregularnost izbore u BiH. Na biračkom popisu Bosne i Hercegovine nalazi se 3.368.666 birača, što je za samo 162.493 birača manje nego što Bosna i Hercegovina ima stanovnika po popisu iz 2013. godine.

Još veći je apurd da na biračkom popisu u Republici Srpskoj ima više birača nego što službeno entitet Republika Srpska ima stanovnika. Tako na biračkom popisu za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nalazi se 1.259.322 birača ili 88.980 više nego što Republika Srpska ima stanovnika. U Federaciji BiH, prema biračkom popisu, nalaze se 2.109.344 birača, koji će birati hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Broj onih koji su se u inozemstvu prijavili za glasanje je oko 69.000.

“Prema objavljenim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva SIP, ukupno biračko tijelo u BiH je 3.368.666 birača, uz pretpostavku da su tu ušli oni koji su se prijavili izvan BiH, njih ukupno 69.872. I tek sada dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je, a sigurno nije, procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH oko 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnih podataka da u ovoj zemlji ima svega 1 posto stanovništva do 18 godina starosti”, izjavio je za Nezavisne Novine Stevo Pašalić, demograf, dodajući da bi biračko tijelo u BiH trebalo kretati se oko 2,7 milijuna birača te da je procjena da je u posljednjih devet godina, od popisa 2013. godine, BiH napustilo 233.000 ljudi.
S druge strane SIP BiH, koji je objavio popis birača, kaže da oni izvod pripremaju na osnovu podataka iz službene evidencije drugih nadležnih organa.

“Sva pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, migracije, vjerodostojnost prijavljenog mjesta prebivališta, odnosno ažurnost evidencije umrlih osoba su pitanja za nadležne organe koji vode i ažuriraju te evidencije”, kazali su u SIP-u.

Dok se s ovim pitanjem ozbiljno ne pozabave svi, od međunarodne zajednice, ali prije svih predstavnici političkih stranaka i Središnje izborno povjerenstvo, u BiH će nakon svakih izbora biti sve manje mladih i stanovnika, a sve veći broj birača i umrlih koji će također glasovati. Jer kada netko dobije trajnu osobnu iskaznicu umre u inozemstvu, a nitko njegovu smrt ne prijavi u BiH, on se ne briše s biračkog popisa. Tako da će mrtvi u BiH još dugo glasovati.

/M.L./HMS