Krešimiru je nekoliko članova obitelji umrlo od iznenadne srčane smrti. Učestalost se vidjela i na njegovom obiteljskom stablu pa je odlučio napraviti poseban genetički test.
Stao je i pred kameru za Dnevnik Nove TV, te o svom slučaju razgovarao s novinarkom Sanjom Višticom. Ja sam odlučio odraditi genetički test, koji je nažalost bio pozitivan na iznenadnu srčanu smrt. Tada sam odlučio ugraditi defibrilator, rekao je.
Iako nije imao simptome, liječnici su mu odlučili ugraditi defibrilator.
Zahvat je odrađen u Dubravi prije 6 mjeseci. S obzirom na to da je ulog vrlo visok, odnosno nečiji život, znači da pristupamo ugradnji defibrilatora – uređaja koji može prepoznati aritmiju i prekinuti je i samim time spasiti život, rekao je pročelnik kardiologije na KB Dubrava, prim. dr. sc. Šime Manola.
Krešimiru je ugrađena nova vrsta defibrilatora. Kod ovog zahvata, elektroda praktički ne ide u srce, nego se postavlja ispod kože, uz prsnu kost. Metoda je jednako efikasna kao i druge, a sve komplikacije koje se događaju su puno lakše rješive, dodao je Manola.
Sad se osjećam potpuno sigurno zato što nemam te aritmije, moguće da ih nikad neću ni imati, a sa defibrilatorom sam 100 posto siguran jer je stopa preživljavanja 100 posto, rekao je Krešimir.
Iznenadne srčane smrti sve češće su i na sportskim terenima. Najpoznatijii je slučaj danskog nogometaša Eriksena koji se, na sreću, spasio. I Krešimir danas živi, kaže, kao sav normalan svijet.
Normalno se bavim sportom, inače sam rekreativni sportaš, volim trčati, planinarim i tako dalje. Nemam problema s vožnjom, naravno sve smijem, ali umjereno, rekao je.
Genetički test se radi iz uzorka krvi. Analizira najveći broj gena. Analiza 294 gena i pripadajućih mutacija povezana sa svim stanjima koje mogu dovesti do iznenadne srčane smrti zapravo daju sve relevantne informacije kroz samo jedan test, rekao je predsjednik Upravnog vijeća specijalne bolnice Sv. Katarina Dragan Primorac.
Ovakav test pokriva sve bolesti koje se mogu nasljeđivati unutar obitelji. Sva klinička područja. Uključujući ne samo kardiologiju, već pedijatriju, neurologiju, onkologiju, itd., rekao je dr. Petar Brlek.
Genetika igra važnu ulogu. 16,1 % ljudi ima promjenu u genomu koja može dovesti do narušavanja zdravlja, ali sljedeći podatak je vrlo zabrinjavajući. Od te populacije 7,1 % ima relevantnu mutaciju na genu koja dovodi do pojavnosti karcinoma ili neke kardiovaskularne bolesti, objasnio je dr. Primorac, prenosi dnevnik.hr.
Velik je ovo iskorak hrvatske medicine. Ali i Krešimira. Svoju priču je ispričao kako bi upozorio druge.
Izvor:dnevnik.hr