Tamara Herceg je akademska slikarica, vlasnica ateljea, profesorica, te osnivačica vlastitog brenda „The Coulisse.“
Iako smatra kako društvo u BiH ne cijeni dovoljno umjetnost, ona je umjetnost odabrala kao svoj životni poziv, neumorno radi čak i u doba pandemije i niže brojne umjetničke uspjehe.
Ova svestrana umjetnica dosada je imala 16 samostalnih i 67 skupnih izložbi, a kaže kako joj svaka ima posebno mjesto u sjećanju.
„Moram reći da je jako teško zapravo organizirati izložbu, posebno u sredini u kojoj živimo tako da sam zapravo na svaku od tih izložbi jako ponosna. Možda bih jedino izdvojila izložbu u galeriji Vrba u Širokom Brijegu. Ta mi se galerija inače svojim ambijentom i prostornim rasporedom jako sviđa tako da su se moji radovi u njoj jako lijepo uklopili i bila sam zadovoljna cjelokupnom atmosferom koja se stvorila na toj izložbi“, kaže Tamara.
Iako ju je teško definirati i postoje brojne definicije umjetnosti, Tamara kaže kako je za nju umjetnost ekvivalent životu.
„Umjetnost ili je život ili nije umjetnost. Tako da onaj istinski pravi umjetnik umjetnost mora živjeti svaki dan od 0-24.“
Osim slikanja klasičnih umjetničkih djela, Tamara je svoju umjetnost pretočila i u pravi posao.
Na nagovor poznate fotografkinje Ane Lukende, došla je na ideju izrađivanja backdropova i osnivanja vlastitog brenda „The Coulisse“.
„Jednom prilikom me zamolila da joj napravim jedan backdrop za photo session. To mi se jako svidjelo i na njezin poticaj sam počela izrađivati backdropove koje smo onda razvili u brend. Jako sam zadovoljna s tim projektom i uživam to raditi“, kaže Tamara i objašnjava kako su backdropovi su podloge ili pozadine za fotografiranje.
Fotografi ih kupuju od Tamare i koriste na svojim photo sessionima kako bi cijeli foto set ili foto styling izgledao bolje.
Tamara ističe kako backdropovi nisu namijenjeni samo profesionalnim fotografima nego i ljudima koji se bave nekim malim biznisima ili prodajom nekih svojih proizvoda želeći ih što ljepše prezentirati javnosti.
„Svjesni smo da na društvenim mrežama dobra ili lijepa fotografija puno bolje prolazi od one koja to nije, a zapravo fotografija u najviše slučajeva prodaje proizvod, tako da je zapravo jako važno imati dobru prezentaciju svog proizvoda, a backdropovi malim proizvođačima i fotografima u tome pomažu“, objašnjava ova kreativna umjetnica.
„U mom asortimanu se nalaze PVC backdropovi. To su podloge za fotografiranje od polivinila. One dolaze u dimenzijama A1, lako su prenosive, matirane, vodootporne. Također izrađujem obostrano oslikane backdropove na lesonitu dimenzija 50x70cm To su zapravo originali koje izrađujem i oni su nešto skuplji od ovih PVC backdropova. U ponudi imam i monokromatske backropove u jednoj boji koji se mogu naručiti po vlastitom izboru“, govori Tamara i dodaje kako inspiraciju traži svugdje oko sebe.
„Inspiracija zapravo može biti sve oko nas. Gledajući filmove, čitajući knjige, istražujući Pinterest, šetajući ulicom. Bilo što može biti okidač i poticaj radu. Međutim ja uvijek volim reći da najveća inspiracija zapravo dolazi u procesu rada. Što više radim, više mi inspiracije nadolazi i obrnuto što manje radim, inspiracije sve manje tako da bih rekla da zapravo svoju inspiraciju pronalazim u konstantnom radu“.
Inspiraciju pronalazi i u drugim slikarima koji su izvršili utjecaj na njen rad, a posebno izdvaja Hamu Ibrulja, jednog od najvećih likovnih umjetnika ovih prostora.
„Bez njega zasigurno ne bih završila akademiju likovnih umjetnosti. Spremao me za prijemni ispit i nakon toga sve do njegove smrti smo se intenzivno družili. On je zapravo jedan od autora koji je svoju umjetnost doslovno živio i koji je na mene prenio poimanje da je umjetnost zapravo način života“, ističe Tamara.
Osim što niže brojne umjetničke uspjehe, Tamara uživa u svom pedagoškom pozivu i radu s djecom prenoseći svoje široko znanje o likovnoj umjetnosti.
„Ne mogu reći da se svi učenici zanimaju za likovnu umjetnost, mislim to bi bilo apsurdno. Jako mali broj učenika je istinski zainteresiran za taj predmet, ali ja uvijek pokušavam dati svoj maksimum, a na učenicima je koliko od toga će iskoristiti“, naglašava Tamara.
Smatra kako zbog egzistencijalističkih problema u kojem se bh. društvo nalazi dolazi do toga da se nažalost ne cijeni dovoljno slikarstvo i općenito umjetnost.
„Ako se vi morate svakodnevno boriti da preživite i osigurate svojoj obitelji najosnovnije stvari, naravno da će vam slikarstvo biti na nekom desetom ili stotom mjestu. Tako da mislim da bi mi kao društvo trebali prvo raditi na nekim osnovnim stvarima, a onda će naravno umjetnost kao luksuz više rasti na toj rankovnoj ljestvici.“
Kao žena u umjetnosti smatra da nije diskriminirana ili podcijenjena, ali vjeruje da je ženama puno teže u odnosu na muškarca zbog uloge u obitelji.
„Rađamo, i u većini slučajeva, odgajamo i brinemo se za djecu, tako da ta uloga koju žena, ukoliko se odluči na brak i obitelj, uz ulogu umjetnice preuzima, onda malo u nekim trenucima i nadvlada. To zasigurno nije loše nego je zapravo jedan, možemo još reći, prirodniji životni poziv.“
Na pitanje kako je pandemija utjecala na njen rad odgovara: „Pa ne mogu reći da je nešto pretjerano utjecala na sam proces slikanja, čak sam u nekim trenucima imala i više vremena da slikam nego prije. Utjecala je jedino na izlagačke djelatnosti što se vjerujem i u različitim drugim aspektima odrazilo. Vjerujem da je većini umjetnika zapravo možda pomogla da u sebi otkriju neku novu inspiraciju, neke nove teme koje žele istraživati i zapravo im pružila vrijeme da to sve isto i odrade.“
Tamara trenutno radi na jednom projektu novih slika. Riječ je o velikim formatima pod nazivom „Zabranjeno plaketiranje“.
„Dosad sam nekako bila isključivo bazirala na geste koje sam intenzivno radila, a evo nekako se javila potreba da se pomalo od toga odmaknem pa radim na jednom novom ciklusu slika za kojeg se nadam da će do možda sljedeće godine biti predstavljene javnosti“, govori Tamara.
Autorica: Dajana Medić
Ovaj članak je napisala Dajana Medić u sklopu projekta „Osnaživanje žena u medijima“, a koji je podržan u okviru “Žene na izborima u BiH”.
Projekat „Žene na izborima u BiH“ financira Vlada Švedske, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Sadržaj ovog članka, kao i stavovi izneseni u članku, ne odražavaju nužno stavove Vlade Švedske, niti UNDP-a.
