Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i poznavao. A ovdje ih vi možete sve upoznati i vidjeti da u tom našem rodu i narodu ima stvarno nadarenih, radišnih i uspješnih pojedinaca diljem kugle zemaljske. Lijepo je (do)znati tko su ti naši sunarodnjaci i biti ponosan na njih. Svatko je od njih na svoj način obogatio svijet…
Među ovim kratkim životopisima pročitat ćete o ljudima vrlo različitih zvanja i iz raznih krajeva svijeta. Ali sve ih povezuju hrvatski korijeni. Svi su bili ponosni na ono što su ponijeli iz domovine ili naslijedili od svojih roditelja, djedova i baka – od domaćih jela i obiteljskih tradicija do hrvatske kulture općenito. Ali ima i još nešto što oni imaju zajedničko: prepoznali su svoje talente i imali životne ciljeve, te bili radišni, strpljivi i uporni u njihovu ostvarenju. Znali su da prirodna nadarenost nije dovoljna za velika postignuća. To je samo temelj na kojemu treba graditi, ustrajno radeći, ono što želimo u životu postići. Bili oni znanstvenici, glumci, pjevači, športaši… njihova je zvijezda zasjala i postala vidljiva jer su „brusili“ sami sebe, i to uz velike napore i žrtve.
Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu – 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, 2017.
Ana Clemenc (1888. – 1956.)
borkinja za prava radnika
Početkom dvadesetog stoljeća mnogi su Hrvati pošli u Ameriku i razbježali se „k’o rakova djeca“ po cijeloj državi. U prvom redu išlo se gdje je bilo posla. Tako je jedan broj doseljenika stigao i u mjestance Calumet u državi Michigan. (Ako pogledate na zemljovid, to je na poluotoku između jezera Superior na sjevernoj i jezera Michigan na južnoj strani.)
Tu su bili poznati rudnici bakra. Službeni podatci vele da je 1909. u Calumetu bilo dvije tisuće Hrvata. Tu su sagradili svoju crkvu (sv. Ivana Krstitelja) i imali svoje udruge i novine.
U srpnju godine 1913. došlo je do velika i krvava štrajka u Calumetu među rudarima svih narodnosti, ali su Hrvati prednjačili u slozi i upornosti boreći se za koji novčić više i bolje uvjete života i rada. Oružnici su ubili dvojicu Hrvata (Stjepana Putrića i Alojza Tijana) u kući gdje su živjeli. Bile su to prve žrtve krvavih okršaja. Na njihovu pogrebu bilo je više od četiri tisuće ljudi. U rujnu te godine vlasnici rudnika pokušali su ucijeniti rudare da bi ih vratili na posao, ali gotovo nitko od Hrvata nije se odazvao, dok su svi drugi počeli popuštati.
Među svim štrajkašima odskakala je jedna mlada žena svojim radom, sposobnošću i ustrajnošću. Bila je to Hrvatica Ana Clemenc. Zvali su je „Visoka Ana“. Ona je postala simbol odlučne borbe za prava rudara i njihovih obitelji. Ana je rođena 1888. godine u Calumetu. Roditelji su joj bili emigranti George i Mary Klobučar. Ana je završila osam razreda škole i nakon nekoliko godina udala se za Hrvata Josipa Clemenca. Otac i muž su joj radili u rudniku, a mama je kuhala i prala za svoju obitelj i za mnoge samce koji su se kod nje hranili i spavali.
Ana je bila prva na gotovo dnevnim prosvjedima i uvijek je visoko isticala američku zastavu. Time je ukazivala da se ona i njezini sugrađani ne bune protiv Amerike, nego protiv nepravde i za prava svih ljudi; prava koja ta zastava simbolizira. Ona je organizirala i udrugu žena da bi pomagale štrajkašima i njihovim obiteljima preživjeti toliko mjeseci bez posla i zarade. Ana je bila i zatvarana, ali nije ju se moglo zastrašiti. Ona je hrabro vodila borbu za radnike, za sebe i svoju obitelj. Njezina me hrabrost podsjeća na naše majke i bake kroz cijelu hrvatsku povijest.
Ne samo da su o našoj Ani napisane dvije knjige, nego je godine 1966. uvrštena među najslavnije žene u državi Michigan (Michigan Women’s Hall of Fame). A na medaljonu te ustanove među tri je žene i Anin lik. Ona je postala simbol ideala boljeg i pravednijeg društva za svakog čovjeka, bilo to žene ili muškarca.
Piše: dr. Ante Čuvalo
Izvor: HKV.hr