Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u slovenskoj Kostanjevici na Krki sudjelovao je na trilateralnom sastanku s predsjednicima Slovenije i Austrije – Borutom Pahorom i Alexanderom Van der Bellenom. Osmi je to sastanak predsjednika triju država, a treći koji se održava u Sloveniji – zemlji koja trenutačno i predsjeda Vijećem Europske unije. Teme razgovora bile su budućnost te proširenje Unije, kao i oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19.
Predsjednici o cijepljenju
Pahor spominje kako je u razgovoru s nekim državnicima doznao da se već razmišlja o uvođenju obveze cijepljenja. Van der Bellen kaže da je to izgledno kod nekih zanimanja. U tom smjeru ide i Milanović.
– Medicinsko osoblje, oni koji skrbe o starima u domovima za starije i nemoćne. Apsolutno. Ali to je na kraju krajeva neki “job requirement”, neki zahtjev koji ide uz radno mjesto. Koji postoji oduvijek. Neki zahtjev ili neka zabrana. Recimo zabrana da pilot zrakoplova ne smije imati alkohola u krvi, ili da mora dobro vidjeti, kazao je Milnović.
– Onoga trenutka kada bude više cjepiva nego zainteresiranih “it’s game over”. Ne vidim više smisla u svemu što radimo, ne vidim smisao ni u maskama ako ste ciiepljeni, ako niste – to je druga stvar, ali ne štitite mene, štitite sebe. Natjerati skoro 50% ljudi koji nisu cijepljeni i očito ne gore od želje da se cijepe – to je teško i očito visoki zadatak za svaku dobru hrvatsku vlast, rekao je među ostalim Milanović.
Smatra da represija i kazne nisu način da se poveća procijepljenost stanovništva.
– Moje strpljenje s onima koji se ne žele cijepiti je veliko. I moje čuđenje je veliko, ali smatram da je svaka vrsta represije koja dolazi administrativnim putem – put u tiraniju. Despociju jedne grupe ljudi. I u tome vidim opasnost zavjera, a ne u tome da se ljude otruje cjepivom i svakakve gluposti koje slušamo zadnjih godinu dana, rekao je Milanović.
Upozorio je da se više od godinu dana donose “administrativne politike ograničavanja temeljnih ljudskih sloboda”, a u većini država pa tako ni u Hrvatskoj, to nije praćeno “odgovarajućim aktima s vrha”.
– Mi ovdje na razini Europske unije pokušavamo nagovoriti one koji vjeruju u nekakvu urotu da se ipak cijepe. A cjepivo je tu, ono se stalno isporučuje, rekao je Van der Bellen.
Europska perspektiva jugoistoka Europe
Slovenija je 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem EU-a od Portugala i jedna od glavnih tema joj je proširenje EU-a na zapadni Balkan.
– Slažemo se da EU treba što prije otvoriti vrata tim zemljama, rekao je Pahor i dodao da će u protivnom taj prostor zauzeti drugi koji “nemaju plemenite ciljeve kao EU”.
Vjeruje u skoro rješenje bugarske blokade Sjeverne Makedonije i smatra da će se time “vratiti vjerodostojnost i povjerenje u EU”.
Van der Bellen je najavio da će uskoro razgovarati s bugarskim kolegom Rumenom Radevim o toj temi, a Milanović je rekao da je upoznao svoje kolege s problemom u Bosni i Hercegovini u kojoj je prethodno boravio.
Nuklearna elektrana Krško
Austrijski predsjednik spomenuo je nuklearnu elektranu Krško kao primjer teme “o kojoj ne dijele isto mišljenje”.
Van der Bellen je rekao da tek treba vidjeti na “koji način će se nuklearne elektrane tretirati u paketu ‘Fit for 55’ – ključnom elementu Europskog zelenog plana. Austrija nuklearku Krško smatra problematičnom. Pahor je uvjeren da pitanje budućnosti nuklearne elektrane Krško morati riješiti referendumom i “kako nadomjestiti taj izvor ako ga odbacimo”.
O stanju u BiH
Milanović je upoznao dvojicu kolega sa stanjem u BiH, te s položajem tamošnjih Hrvata. To koliko su ove zemlje povezane, međusobno, ali i s ostalima na jugoistoku Europe, oslikao je Van der Bellen kazavši da je sada Beč možda drugi ili treći hrvatski, srpski, pa i slovenski grad, po broju ljudi iz tih zemalja koji u njemu žive.
Izvor.hrt.hr