Dva odvojena istupa političkih čelnika Bošnjaka i Srba iz Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, možda bi najbolje mogla dati odgovor iz čije je kuhinje potekla najnovija priča o mogućoj odgovornosti 14 visokih časnika Hrvatske vojske za navodne zločine u akciji “Bljesak”.
I dok se srpski član Predsjedništva BiH u Beogradu na tribini o “Inzkovom zakonu”, kojim je uvedena zakonska zabrana negiranja genocida u Srebrenici, ograđivao od postupka Tužiteljstva BiH i sve nazvao podvalom, dotle se Bakir Izetbegović na jednom stranačkom skupu SDA hvalio, među ostalim, smjenom glavne tužiteljice Gordane Tadić, iz čijeg je kabineta i odaslan u Zagreb zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć.
– To je stvar Tužiteljstva, to sve previše kasni, neki od njih su umrli, nisu živi. Mi nismo ni obaviješteni o tome, niti bilo što znamo o tome – naveo je Dodik, za kojeg su Sud BiH i Tužiteljstvo nelegalni, a sve “jedna klackalica u kojoj se ništa neće desiti”.
Što se čekalo?
– Mi se trebamo ovdje izjašnjavati “za” ili “protiv”. Ja nemam povjerenja u Sud i Tužiteljstvo ni u čemu, pa ni u tome. Mislim da je i ovo podvala, jer postavlja se logično pitanje: zašto to niste učinili prije pet, šest, deset godina? Što sada radite? O čemu se radi? Koliko znam, s one liste tri generala su već mrtva – još je rekao Dodik.
U isto vrijeme Izetbegović je nazočio stranačkoj proslavi u Kaknju, koja je na vrhuncu krize unutar SDA, uzdrmane čitavim nizom afera i pravosudnih postupaka, gdje su svakako najznačajniji oni protiv njemu bliskih Sebije Izetbegović i Osmana Mehmedagića, šefa obavještajne zajednice, i to zbog muljanja s ispitima i diplomama, kao i federalnog premijera Fadila Novalića, optuženog za kupnju neadekvatnih respiratora na početku pandemije.
Bakiru je, kao i mnogo puta do sada, jako stalo uvjeriti stranku i narod da oni noć i dan rade protiv “razbijača države”, pa je tako naredao navodne uspjehe koje su se nanizali u posljednje vrijeme: nastavak NATO puta, imenovanje novog saziva Središnje izborne komisije (CIK) BiH, skidanje ploče s imenom Radovana Karadžića na Palama, izmještanje crkve iz dvorišta Fate Orlović, popunjavanje Ustavnog suda BiH imenovanjem stranog suca, održavanje NATO vježbe na Manjači, rezolucije o osudi genocida usvojene u Crnoj Gori i Kosovu, smjenu predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije, ali i glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić. Svjesno ili nesvjesno, Izetbegović je time priznao ofenzivu na pravosudne institucije u BiH.
– Međunarodna zajednica je odlučila da se suprotstavi destruktivnoj politici predsjednika SNSD-a. Uporno djelovanje SDA, u zemlji i inozemstvu, pomoglo je da se stvori nova odlučnost kojoj svjedočimo – poručio je predsjednik SDA i u tom kontekstu pohvalio ulogu svojih kadrova u Predsjedništvu BiH, Ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanstvima i ostalim institucijama “na aktivnom lobiranju koje je dalo rezultat”.
A kako se to radilo svih ovih godina u praksi, pokazalo je najnovije izvješće Ureda za reviziju institucija BiH. U njemu je izneseno više zamjerki zbog kršenja internih propisa i zakona u samom Predsjedništvu BiH, i to konkretno onog nelegitimnog hrvatskog člana Željka Komšića, koji je izabran glasovima Bošnjaka.
Komšić angažirao Pilsela
– Analizom troškova nastalih na temelju ugovora o djelu nismo se mogli uvjeriti kako su troškovi za ugovore o djelu u uredu broj 3 u ukupnom iznosu od 39 tisuća maraka opravdani. Naime, jedna osoba angažirana je putem ugovora o djelu tijekom cijele godine za mjesečnu naknadu u iznosu od 2000 maraka, a za poslove regionalnog političkog analitičara. Plaćanje se vršilo mjesečno u eurima putem inozemne doznake. Druga osoba je angažirana za mjesečnu naknadu od 1250 maraka, također cijelu godinu, a za poslove logistike u Uredu časnika za vezu – navodi se u revizijskom izviješću.
Iako se ime i prezime analitičara ne spominju, Večernji list u svom izdanju za BiH otkriva kako se radi o Dragi Pilselu, hrvatskom novinaru i publicistu, kojeg je angažirao upravo Komšić.
– Nemam ugovor s članom Predsjedništva BiH. Imao jesam – naveo je Pilsel u e-mail komunikaciji s novinarima, ali pritom nije naveo koliko je novca i za kakve poslove dobio.
Isti list je podsjetio kako je Pilsel napisao javnu ispriku Komšiću nakon njegova gostovanja u “Nedjeljom u 2” kod Aleksandra Stankovića. Zasmetala su ga njegova pitanja ili, kako je rekao, “nekorektnost i neuljudnost”. Spominjao je tada i svoje kolege novinare koji dobivaju – novac.
Piše Zoran Šagolj/slobodnadalmacija.hr