Borba protiv pandemije i velike teškoće u cijepljenju stanovništva glavne su teme dvodnevnog virtualnog samita čelnika zemalja Europske unije. Na virtualnom summitu sudjeluje i premijer Andrej Plenković. Osim pandemije, problema s izvozom cjepiva i nejednake procijepljenosti, teme su i odnosi s Rusijom. Gost virtualnog sastanka bit će američki predsjednik Joe Biden.

Čelnici država članica EU-a pozvali su u četvrtak da se dodatnih 10 milijuna doza BioNTech/Pfizerova cjepiva podijeli među državama članicama “u duhu solidarnosti”. 

U zajedničkoj izjavi usvojenoj po završetku virtualnog samita, čelnici su zatražili od veleposlanika pri EU-u da riješe pitanje raspodjele 10 milijuna doza. 

Potvrđujemo načelo raspodjele cjepiva razmjerno broju stanovnika. Pozivamo Odbor stalnih predstavnika da se pozabavi pitanjem raspodjele 10 milijuna doza BioNTech/Pfizerova cjepiva u drugom tromjesečju 2021. u duhu solidarnosti, kaže se u izjavi čelnika EU-a. Oni su u četvrtak navečer završili svoj virtualni sastanak na vrhu koji je prvotno bio planiran da će trajati dva dana, četvrtak i petak. 

BioNTech/Pfizer će u drugom tromjesečju isporučiti 10 milijuna doza cjepiva, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine. 

S tim dodatnim dozama mogla bi se donekle ublažiti neravnoteža u raspodjeli cjepiva među državama članicama do koje je došlo zbog problema s AstraZenecom, koja će u prvoj polovici godine isporučiti samo trećinu od obećanih doza. Time su one zemlje koje su najviše naručile od AstraZenece, među kojima je i Hrvatska, ostale najviše zakinute, jer su računajući na AstraZenecino cjepivo, odustale od količine doza drugih proizvođača koju su mogle naručiti u količini sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji u EU-u. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je preko Twittera da je stav Hrvatske da se 10 milijuna doza rasporedi u duhu solidarnosti kako bi one zemlje koje su trebale dobiti više doza od AstraZenece primile više Pfizerova cjepiva i time kompenzirale nedostatak koji se nije mogao predvidjeti zbog sporije proizvodnje i distribucije AstraZenece. 

Čelnici EU-a ističu da ubrzanje proizvodnje, distribucije i kampanje cjepiva ostaju ključni za prevladavanje krize. Poručili su da je epidemiološka situacija i dalje ozbiljna, ponajprije zbog pojave novih sojeva te da se ograničenja uvedena radi suzbijanja zaraze trebaju zadržati. Istodobno, trebaju početi pripreme za zajednički pristup u postupnom ukidanju tih ograničenja kada to epidemiološka situacija dopusti. 

Von der Leyen: AstraZeneca prvo treba ispuniti ugovor pa onda izvoziti 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u četvrtak da AstraZeneca najprije treba ispuniti ugovornu obvezu prema EU-u prije nego što počne izvoziti. 

Britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca se ugovorom obvezala da će u prva tri mjeseca EU-u isporučiti 120 milijuna doza cjepiva protiv covida-19, ali će od toga isporučiti samo 30 milijuna. 

– Mislim da ta kompanija prvo mora nadoknaditi zaostatak, poštovati ugovor koji ima s članicama Unije prije nego što ponovno počne izvoziti, rekla je von der Leyen po završetku virtualnog samita na kojem je dominirala tema borbe protiv pandemije covida-19.

EU izvezla više cjepiva nego što je cijepila vlastitih građana

Europski čelnici o problemu cijepljenja razgovarat će s dva aspekta, javlja iz Bruxellesa Jasna Paro. Prva je činjenica da je EU izvezla 77 milijuna doza cjepiva, dakle više cjepiva nego što je cijepila svojih vlastitih građana. Komisija je jučer predložila strože izvozne mjere, ali oko toga ne postoji konsenzus. Tome se oštro protivi više zemalja, naročito onih koje imaju farmaceutsku industriju na svom teritoriju.  

Nejednaka procijepljenost među članicama Druga tema o kojoj se neće moći ne razgovarati je podjela cjepiva unutar EU-a i nejednaka procijepljenost među članicama. To je sada zajednički problem. Cilj od 70 posto procijepljenosti u Europi teško će se postići ako se ta neujednačenost ne smanji.

– Razlika u procijepljenosti može se samo još više pojačavati. Stoga Hrvatska i još 6 zemalja smatraju da 10 milijuna ekstra doza Pfizerova cjepiva koje je Komisija ispregovarala prilika da se taj jaz prebrodi. Koliki će se konsenzus oko toga postići i hoće li se postići – veliko je pitanje, javlja Jasna Paro.

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je uoči sastanka da Unija mora ubrzati proizvodnju i distribuciju cjepiva, kao i kampanju cijepljenja unutar Europske unije, ali i izvan nje. Sastanak je najavio premijer Andrej Plenković i na današnjoj sjednici Vlade te naglasio kako su glavne teme borba protiv Covida 19 i koordiniranje aktivnosti te distribucija i kontrole izvoza cjepiva.

– Razgovarat ćemo o tome kako Europa može postati neovisnija od drugih proizvođača cjepiva. Osnovali smo radnu skupina koja mora ispititati zašto naručena cjepiva još nisu isporučena, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel. 

– Kada 70 milijuna doza cjepiva završi na trećim tržištima, a ne isporuči se u Europu – neprihvaćanje tog čina je naš jedini odgovor. A istina je da se predsjednica Komisije Van der Leyen bori za isporuku svake doze, kazao je austrijski kancelar Sebastian Kurz .

Istodobno, Europska agencija za lijekove (EMA) priopćila je da će njezin sigurnosni odbor organizirati sastanak stručnjaka 29. ožujka kako bi se još temeljitije istražili slučajevi stvaranja krvnih ugrušaka i moguća povezanost s cjepivom protiv covida-19 AstraZenece i Sveučilišta Oxford.

Izvor:hrt.hr

error: Content is protected !!