Kazališna kritičarka i dramaturginja Mira Muhoberac preminula je u srijedu u Zagrebu.
Mira Muhoberac rodila se u Dubrovniku 18. kolovoza 1959. godine.
Diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju te jugoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je i doktorirala teatrologiju.
Djelovala je kao slobodna samostalna umjetnica na području dramaturgije, režije i kazališne kritike, samostalna znanstvenica na području teatrologije, kroatistike i komparatistike te profesorica i predavačica.
Na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga filozofskog fakulteta na Katedri za teoriju književnosti predavala je Uvod u scensku umjetnost i Scensku umjetnost, a niz kolegija predavala je i na Katedri za stariju hrvatsku književnost te na Katedri za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti, kao i na drugim fakultetima u Hrvatskoj poput Filozofskog fakulteta u Puli, Filozofskog fakulteta u Osijeku, Umjetničke akademije u Osijeku, te u inozemstvu (Karlovo sveučilištu u Pragu).
Kao dramaturginja surađivala je s brojnim profesionalnim kazalištima i festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara, Dramskog kazališta Gavella, HNK u Zagrebu, Satiričkog kazališta Kerempuh, HNK u Varaždinu, Zagrebačkog kazališta lutaka, Male scene te dubrovačkog kazališta Marina Držića, u kojemu je od 2002. do 2004. bila ravnateljica.
Ostvarila je tristotinjak dramaturgija i režija predstava u kazalištima, na radiju, na televiziji, u samostalnim projektima. Istaknula se dramatizacijom romana Miroslava Krleže “Na rubu pameti”, dramaturškim obradama Krležinih “Gospode Glembajevih”, Shakespeareova “Kralja Leara”, “Koriolana” i “Richarda III.”, “Velikog briljantnog valcera” Drage Jančara, Gundulićevih “Osmana” i “Dubravke”, Držićeva “Dunda Maroja”, Beckettova “U očekivanju Godota”, Calderonova “Život je san” i drugih.
Sudjelovala je na mnogobrojnim hrvatskim i međunarodnim znanstvenim i umjetničkim simpozijima (Krležini dani, Dani hvarskog kazališta, Filološki dani, FEB), kongresima, savjetovanjima, stručnim skupovima i seminarima te u radu prosudbenih komisija za dramu i kazališnu umjetnost (Nagrada hrvatskog glumišta, Gavelline večeri, Sabor kulture, Lidrano…), a vodila je i tribine, okrugle stolove i razgovore o književnosti, kazalištu, kulturi, umjetnosti, novinarstvu te organizirala simpozije, projekte, izložbe.
Objavljivala je knjige, rasprave, studije i eseje iz teorije i povijesti drame i kazališta, književnosti i edukacije, kazališne i književne kritike.
Surađivala je i s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža te Poslijediplomskim središtem Sveučilišta u Zagrebu u Dubrovniku.
Bila je članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, Hrvatskoga centra ITI-Unesco, Hrvatskoga semiotičkoga društva i Društva sveučilišnih nastavnika.
Dobitnica je nagrada za kazališnu kritiku, za esej, za raspravu, za najbolju predstavu.
Obuljen Koržinek: Mira Muhoberac unosila je posebnu energiju u teatarski prostor
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je brzojav sućuti u povodu smrti kazališne kritičarke i dramaturginje Mire Muhoberac rekavši kako je, zavedena kazališnom čarolijom u rodnom Dubrovniku, Muhoberac u teatarski prostor unosila posebnu energiju.
Izraze sućuti u povodu odlaska ugledne dramaturginje, redateljice, teatrologinje i profesorice Mire Muhoberac ministrica je uputila u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno.
– Djelovanje Mire Muhoberac u kazalištima i na festivalima uvijek je bilo posebno zapaženo, a svoju zavidnu erudiciju prenosila je na generacije studenata, ponajviše na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali i drugim fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu, napisala je ministrica. Široko obrazovanje omogućilo joj je duboko sagledanije hrvatskog i svjetskog kazališta, a svaki susret s Mirom Muhoberac bio je poseban privilegij, i u profesionalnom i u osobnom smislu.
Njezina neumorna radna energija vidljiva je i iz opusa knjiga koje je priredila te časopisa, novina i publikacija kojima je bila urednicom, kao i radijskim i televizijskim emisijama, a predsjedala je nebrojenim žirijima u području kazališne umjetnosti. Brojne kazališne, znanstvene i stručne nagrade samo su dio dokaza o značaju njenoga rada, a sve književne i kazališne kritike, osvrti i eseji te sva njena djela koja ostaju iza nje trajno će podsjećati na mjesto koje zaslužuje u hrvatskom kulturnom i kazališnom prostoru.
– Neizmjernu prazninu koja ostaje Mirinim preranim odlaskom osjećat će najviše njena obitelj i prijatelji, kolegice i kolege iz brojnih strukovnih udruga kojima je pripadala, generacije studenata kojima je predano i nesebično dijelila svoje znanje, a nama u Ministarstvu, osim kao iznimna stručnjakinja i plemenita osoba, nedostajat će i kao članica Kulturnog Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti, napisala je ministrica u sućuti.
Izvor:hrt.hr