Protiv banaka je oko 35.000 ljudi pokrenulo tužbe u slučaju Franak. Odvjetnica Nicole Kwiatkowski izjavila je u HTV-ovoj emisiji “Potrošački kod” kako se može reći da je s obzirom na ljudsku narav i pravosuđe u Hrvatskoj očekivano da je tako mali broj ljudi krenuo s tužbama. Govoreći o odluci za ništetnost Kwiatkowski je kazala da se nada očitovanju Vrhovnog suda do proljeća 2022. Čeka se i odluka Suda Europske unije koja bi trebala odgovoriti na pitanje je li potrošačima nadoknađena šteta izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine.
– Ima ljudi koji su otplatili kredite pa su zaboravili, ne žele se podsjećati na to. Neki možda ne žele imati posla sa sudovima, rekla je odvjetnica Kwiatkowski.
Nakon prvostupanjskih presuda u slučaju Franak, banke se gotovo uvijek žale. Kwiatkowski je pojasnila kakva je daljnja procedura ako je presuda nepravomoćna.
– Banke su do sada uvijek na prvostupanjsku presudu uložile mogućnost žalbe. Kad banke ulože žalbu, te presude idu na Županijske sudove diljem Hrvatske neovisno na kojem ste općinskom sudu bili. Mogu reći da dosta brzo rješavaju po žalbama banaka i ovisno o odluci, ako sud odbije žalbu, banka još ima prostora za poduzimati neke izvanredne pravne lijekove. Imamo nešto situacija da su vraćali na ponovno postupanje, rekla je odvjetnica.
U slučaju da je presuda suda negativna u slučaju tužitelja, on također ima pravo žalbe dalje na Županijski sud. Ako on opet presudi protiv potrošača, tužitelj može ići dalje na Vrhovni sud, ako je potrebno poslije na Ustavni sud, a u konačnici i na Europski sud.
Nastupa li zastara za pokretanje tužbe?
Dio onih koji još nisu tužili banke, pitaju se nastupa li zastara za pokretanje tužbe, kada i do kada će postojati ta mogućnost?
– Imamo malo različitu sudsku praksu o tome koja proizlazi iz dva stava Vrhovnog suda. Jedan je onaj općeniti stav da zastara za ništetnost počinje teći kad sud proglasi da je neki ugovor ili odredba ništetna i onda od tog pravomoćnog trenutka presuđenja imate pravo pet godina utužiti. Tu se onda vraćamo na praktičnu stvar, da li kod bankarskih predmeta vezanih uz švicarski franak ta zastara počinje teći od dana pravomoćnosti kolektivne presude ili od dana pravomoćnosti pojedinačne presude. Tu imamo dva različita stava i na županijskim sudovima, vidjet ćemo što će Vrhovni sud u konačnici reći.
– Jednoznačnu informaciju za sada ne mogu dati. Trenutna praksa bi bila da još možete tužiti valutu, kamate bi bile zastarjele osim u odnosu na Sberbanku, a ako Vrhovni sud revidira svoj stav i odluči da bi ta zastara počela teći od pojedinačnog utvrđenja ništetnosti, onda svi još imaju vremena tužiti, dodala je.
Upitana kad bi se mogla znati odluka Vrhovnog suda, Kwiatkowski kaže:
– Što se tiče zastare, ne bih bila optimistična. Treba neki točno određeni predmet koji je pravomoćan doći po reviziji kod njih da bi oni donijeli takvu odluku. Još uvijek nemamo da bi Vrhovni sud prije nego što dođe neki konkretan predmet kod njega oglasio se o tom pitanju, što mislim da bi bilo dobro jer bi se stvari ubrzale, dodala je.
Govoreći o odluci za ništetnost, odvjetnica Kwiatkowski je rekla kako se nada očitovanju Vrhovnog suda do proljeća 2022.
– Rekli su da će to uzeti prioritetno u rad, da bi dobili njihov stav da li su ugovori koji imaju ništetne odredbe u odnosu na valutu i na kamatu ništetni zbog tih odredbi u cijelosti. Dobili bismo sasvim drugu situaciju ako bi se zauzeo stav da su ti ugovori ništetni u cijelosti.
Čeka se odluka Suda Europske unije
Slične odluke Sud Europske unije donosio je vezano za sudske sporove u Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj.
– S Općinskog građanskog suda ima postavljeno pitanje u jednom predmetu gdje je sutkinja uputila prethodno pitanje Europskom sudu vezano uz konvertirane kredite, gdje bi trebali dobiti odgovor da li potrošači koji su konvertirali kredite imaju pravo na obeštećenje unatoč toj konverziji, sukladno presudi Trgovačkog suda iz kolektivnog spora. To će biti vrlo bitno za postupke koji su trenutno u prekidu i eventualno za one koji još nisu tužili, rekla je odvjetnica.
Ako odluka bude negativna, onda će svaki potrošač morati odlučiti hoće li sam krenuti u bitku ili će povući tužbe.
– Ako odluka bude negativna, uspjeh u pojedinačnoj parnici je gotovo ravan nuli pa je za očekivati da će većina povući tužbe što će značiti da će imati neke troškove suprotne strane koje će morati podmiriti. Većina tih parnica nije odmaknula predaleko, pretpostavljam da to neće previše opteretiti kućne budžete, zaključila je odvjetnica.
Izvor: narod.hr/HRT