Srbija ne uspijeva obuzdati pandemiju koronavirusa unatoč tome što je među vodećima po brzini cijepljenja u Europi.
Obdukcija je pokazala da je 56-godišnji građevinski radnik iz Beograda umro od upale pluća, pet dana nakon što je primljen u bolnicu zbog temperature, kašlja i kratkog daha. A onda su analizom zamrznute tekućine iz njegova oka, u sklopu znanstvenog projekta, patolozi na Institutu za sudsku medicinu na beogradskom Medicinskom fakultetu dokazali da je zapravo umro od COVID-a 5. veljače prošle godine, kao prva europska žrtva koju je pokosio novi virus. Prije toga nije putovao u inozemstvo.
– Naravno, kao i u svakoj situaciji, stvari se mogu sagledati dvojako. Onaj tko je zlonamjeran, a nažalost takvih nam ne manjka, reći će da je netko prikrivao tu činjenicu. Ne, mi tada nismo za to znali niti se itko time bavio, kazao je Đorđe Alempijević iz Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Ako se usporedi broj oboljelih i preminulih od COVID-a, Srbija bilježi jednu od najnižih stopa smrtnosti, ispod 1 posto. Javna je tajna da je broj umrlih još prošloga travnja umanjivan za četiri puta. Brojevi su striktno držani pod kontrolom i uoči parlamentarnih izbora prošloga lipnja, a netom nakon njihova održavanja srbijanski istraživački novinari raskrinkali su lažiranje broja preminulih.
– Vrhunac se dogodio tijekom ove godine. U mjesec dana broj umrlih varirao je između 15 plus-minus 1, iznimno nekoliko puta plus-minus 2. Takva raspodjela smrtnosti može se pojaviti jednom u 4 milijarde. Dakle, riječ je o svemirskoj vjerojatnosti, rekao je epidemiolog Zoran Radovanović, umirovljeni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Službeno, Srbija je zabilježila više od 5000 preminulih. Neovisni stručnjaci procjenjuju da je stvarni broj čak tri ili četiri puta veći.
– Iz COVID jedinice u Kraljevu u studenome i prosincu dostavljeno je 150 potvrda o smrti. Nema stoga sumnje je li riječ o COVID pacijentima. Istodobno, gradski Zavod za zdravlje prijavio je 93 preminule osobe, navodi Rade Panić iz Sindikata liječnika i farmaceuta Srbije.
Epidemiologinja Darija Kisić Tepavčević, ministrica i članica Kriznog stožera, izjavila je da je određenih teškoća bilo dosta, a ima ih i sada. Bit je, međutim, da nitko ne želi, ne treba niti može sakriti takvu vrstu podataka, dodaje.
– Kod nas kao da postoji neka Božja ruka koja određuje broj umrlih. Nije riječ o namjeri da se smanji panika. Naprosto je razlog percepcija u međunarodnoj javnosti, želja da pokažemo da smo najuspješniji. Nažalost, to me podsjeća na priču o ružnom pačetu koje neprestano želi ostaviti dojam, rekao je epidemiolog Radovanović.
S cijepljenjem najugroženijih skupina populacije Srbija je počela potkraj prošle godine, od sredine siječnja cijepe se i svi ostali. Četiri su dostupna cjepiva – dva zapadnih proizvođača, te po jedno rusko i kinesko. Građani biraju kojim se od njih žele cijepiti, najčešće putem elektroničke prijave. Država je dosad ugovorila kupnju oko 15 milijuna doza, najviše s Kinezima. Zbog dostupnosti Sinopharmova cjepiva Srbija i cijepi brže nego itko u Europskoj uniji.
– Dosad je u zemlju stiglo dva milijuna doza kineskog cjepiva. Nedavno je potpisana kupnja još dva milijuna, tu pošiljku očekujemo u Srbiji početkom sljedećeg mjeseca. Imamo stalni ritam isporuke, praktično smo osigurali cjepivo za sve naše građane, izjavila je Kisić Tepavčević, ministrica i članica Kriznog stožera.
Veća ponuda cjepiva nego potražnja
Javnost ne zna pod kojim je uvjetima i po kojoj cijeni Aleksandar Vučić nabavio cjepiva. On poručuje da će država ove godine na to potrošiti između 200 i 300 milijuna eura. Paradoksalno, Srbija je trenutačno jedina zemlja na svijetu s većom ponudom cjepiva od potražnje za njim. Naime, samo petina građana nema dvojbi kada je riječ o cijepljenju. I zbog izrazito jakog antivakserskog pokreta, itekako prisutnog i na društvenim mrežama.
– Poprilično mi smeta kada se tvrdi da je antivakserski lobi jak. Zapravo nema mnogo građana koji su protivnici cijepljenja. Oni koji jesu, međutim, veoma su glasni i imaju velik prostor u medijima, kaže Kisić Tepavčević.
Alempijević ističe da se „svjedoči tomu da se određeni broj liječnika utrkuje u medijskim nastupima i iznošenju stajališta da je virus banalan, mjere potpuno nepotrebne, cjepiva štetna.“
Prvi čovjek Srbije ovih je dana zaokupljen i promicanjem cijepljenja po manjim sredinama, u jednoj od njih i sam bi se napokon trebao cijepiti. Za to vrijeme u zabačena sela diljem zemlje šalje mobilne timove kako bi cijepili tamošnje starije stanovništvo, neinformirano ili zbunjeno oprečnim informacijama o cijepljenju.
– Na tragu populizma vlast dopušta da na režimskim televizijskim kanalima i u žutom tisku govore i oni koji su pristaše teorije urote. Jer tako pokrivaju i stajališta dijela glasača vladajuće većine, kazao je Radovanović.
U Novom Pazaru, najvećem gradu na Sandžaku, od 100 tisuća stanovnika cijepljeno je ni 10 posto njih. Dijelom i zato što neki od vjerskih vođa tamošnjih muslimana, a oni čine više od 80 posto stanovništva Novog Pazara, ne žele promicati cijepljenje jer nemaju uvid u sastav cjepiva. Razlika u regionalnoj procijepljenosti golem je problem u Srbiji, do te mjere da su vlasnici privatnih tvrtki u manjim gradovima počeli novčano stimulirati zaposlenike ako se cijepe.
– U Beogradu je u ovom trenutku cijepljeno 30-ak posto punoljetnih stanovnika. I čak više od 60 posto najstarije populacije glavnoga grada, kaže Kisić Tepavčević.
Cjepivo je primila samo trećina medicinskog osoblja
Službene statistike nema, ali procjene govore da je manje od deset posto onih koji su oboljeli nakon što su cijepljeni.
Cjepivo je primila tek trećina medicinskog osoblja. Sredinom veljače prosvjedovali su ispred zgrade vlade, odali počast kolegama preminulima od COVID-a. Život zbog te pošasti dosad je izgubilo 112 doktora, to je vjerojatno jedna od najlošijih statistika na svijetu.
– Na početku epidemije nismo imali zaštitnu opremu. Nakon toga stigli su iznimno sporni protokoli o tome koga se testira i kakva je struktura tih testova. Izbjegavalo se testiranje zdravstvenih radnika. I zato što smo u epidemiju ušli s manjkom od 12 do 15 posto njih, izjavio je Rade Panić iz Sindikata liječnika i farmaceuta Srbije.
Udruga liječnika Ujedinjeni protiv kovida proziva kolege iz medicinskog dijela Kriznog stožera za pasivnost i držanje ljestvi političarima. Optužuju ih za puko sekundiranje u donošenju mjera koje odgovaraju vladajućima i njihovu rejtingu u javnosti. Za to vrijeme, kažu, srbijanski zdravstveni sustav diše na škrge, kao i svi oni koji u skafanderima rade u crvenim COVID zonama 6 do 8 sati bez prestanka. Upozoravaju da u nekim bolnicama o 50 pacijenata brigu vode jedan doktor i dvije medicinske sestre.
– Još u studenome izjavio sam da je sustav pukao. Zašto? Zato što danima u COVID jedinici nije bilo dovoljno mjesta za zbrinjavanje najtežih pacijenata, mogućnosti da se stave na respirator, tvrdi Panić.
I u Beogradu se prošloga vikenda prosvjedovalo protiv mjera zatvaranja. Na glavnom gradskom trgu i vlasnici kafića, i protivnici cijepljenja i antiglobalisti. I oni, kao i ekonomski dio Kriznog stožera, groze se zahtjeva srbijanskih epidemiologa da se sve zatvori i do tri tjedna.
– Ta tri tjedna doživljavamo poput nekog zatvora. Odbrojavamo dane u njemu, misleći da će nakon izlaska na slobodu sve ponovno biti normalno. To bi onda značilo samo odgađanje našeg izlaganja virusu. Moramo shvatiti da je riječ o dugoročnim mjerama. To, međutim, nije popularno izreći, rekla je epidemiologinja Kisić Tepavčević.
Ekonomija nije važnija od ljudskih života
Diljem Europe skijališta su zatvorena, ne i u Srbiji. Za mnoge su staze na Zlatiboru i na Kopaoniku, kao i tamošnji kafići i restorani rasadnici zaraze, najodgovorniji za skok broja novozaraženih u siječnju i veljači. Kritičari takvog pristupa podvlače – turizam i ugostiteljstvo u srbijanskom BDP-u sudjeluju s manje od 3 posto, nema razloga da se zbog toga svjesno ugrožava zdravlje nacije.
– Imamo informacije da u svakom srbijanskom gradu svaku noć rade dva-tri kafića, čiji su vlasnici bliski vlasti. Iako slušamo o razbijanju tzv. COVID zabava, u Beogradu je taj broj znatno veći. Bojim se da je riječ o vezama kriminala i vlasti, kaže Panić.
– Postoje okupljanja i do 700 mladih ljudi, koji provedu gotovo cijelu noć u zadimljenom, skučenom prostoru. Jasno je da su takva mjesta rasadnici virusa. Ako je takvo što zabranjeno, postavlja se pitanje zašto vlast to ne sprječava. Naravno da odgovorni znaju za takve zabave, izjavio je epidemiolog Radovanović.
Iz vlasti poručuju da svaki dan potpunog zatvaranja Srbiju stoji 190 milijuna dolara. Dosad su pomoć davali svima, linearno. U siječnju je Srbija zabilježila pad BDP-a od 1 posto, ali i povećala kreditni rejting.
Alempijević smatra da ekonomija ne može biti važnija od ljudskih života. Ona jest trenutačni izazov, ali drama s ljudskim životima znatno je dugoročniji problem, dodao je.
Srbijom galopira britanski soj koronavirusa, udvostručio se broj zaražene djece. Dok Aleksandar Vučić tumači stanovništvu da Srbija ima najblaže mjere u Europi, epidemiolozi sa strahom čekaju uskrsne blagdane.
Izvor:hrt.hr