Jesenja sjetva ove godine bit će skuplja za više od sto posto. Poskupjeli su sjeme, mineralno đubrivo i sredstvo za zaštitu, a kako nam je kazao Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ako se uz sve to doda i konstantan rast cijena goriva, onda je poskupljenje još veće.
Tako je za sijanje jednog hektara pšenice, kako je kazao, prošle godine trebalo 1.020 KM, bez goriva i maziva, samo za sjeme, đubrivo i zaštitu, a ove godine je taj iznos 2.200 KM.
“To je samo da bi se zasijao jedan hektar, a tako je i u svim ostalim kulturama. Kao posljedica ovog poskupljenja očekujemo i poskupljenje brašna, još veće, jer je ono već do sada poskupjelo za 10-15 posto, što smatramo da nije normalno. Ne znam na osnovu čega je bilo ovo poskupljenje s obzirom na to da su proizvođači radili s pšenicom koja je otkupljena prošle godine”, istaknuo je Bićo te dodao kako bismo u sljedećoj godini za vreću brašna od 25 kilograma mogli plaćati cijenu od 30 i više maraka.
Iako su svi poljoprivredni proizvodi poskupjeli, kako je kazao, ipak je istaknuo krumpir i kupus kao povrće čija je cijena najviše porasla.
“Cijena krumpira se već sada kreće od 1,50 do 2,50 KM, a prošle godine se on mogao nabaviti i za 80-90 feninga. To je sve zbog suše i problema koje nam je ona donijela, jer je dosta umanjena proizvodnja, negdje čak i do 70 posto. Zbog toga i cijene rastu, ali dobrim dijelom je to i zbog toga što država nije reagirala na vrijeme, jer da su podigli poticaje, poljoprivrednici ne bi morali dizati cijene”, kazao je Bićo te dodao kako je cijena vreće kupusa porasla na 15 KM, dok se prošle godine mogla kupiti za 5-6 KM.
Bićo kaže i kako bi se, ako se ovako nastavi, moglo dogoditi i da se još veći broj poljoprivrednika odluči na to da ugasi proizvodnju, jer se niko neće usuditi da opet sije, uz rizik da suša opet sve uništi, a da ne dobije nikakvu pomoć od države.
Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, potvrdio je kako su cijene ove godine više nego prošle godine, neke čak i za tri puta, te je istaknuo kako su i prošlu godinu poslovali negativno.
“Nismo imali dovoljno sredstava da posijemo veće količine proljetos te je sigurno za 30 posto manje povrća zasijano ove godine. Zatim su došle suše, što je utjecalo na smanjenje doprinosa pojedinih kultura. Mnogi nisu imali mogućnost ni da navodnjavaju, a i oni koji jesu, to su morali raditi s određenim ograničenjima, s obzirom na to da je cijena goriva rasla pa su i tu troškovi bili veliki. Suša je utjecala na smanjenje prinosa za oko 20 posto, a veliki broj proizvođača je odustao od proizvodnje, jer nisu imali šta ni posijati”, kazao je Mastalo.
Da nisu uspjeli da se dogovore s jednom tvrtkom da im da repromaterijal na odgođeno plaćanje, Mastalo kaže da bi još veći broj poljoprivrednika odustao od proizvodnje, ali i to im sada pravi problem jer su u dugovima.
“Ove godine je došlo do normalizacije kada je riječ o mjerama zbog pandemije, ugostiteljski objekti su radili, što je značilo i povećanu potražnju, a s obzirom na to da je ponuda već bila mala, onda je došlo i do rasta cijena. Moram istaknuti da je naša procjena da krumpira, kojeg smo uvijek imali u dovoljnim količinama i za domaće potrebe i za izvoz, neće biti dovoljno ni do Nove godine. Kupusa isto ima još malo, a tek predstoji sezona kiseljenja. Dakle, ako bude veća potražnja, a ponuda je ionako mala, neminovan je daljnji rast cijena”, poručio je Mastalo.
Na ove probleme poljoprivrednici su i ranije ukazivali, najavljivali su da bi se ovakvo nešto moglo desiti, ali kažu da vlast nije htjela da reagira preventivno i da im poveća poticaje, zbog čega se sada, ističu, ne bi suočavali s ovim problemima.
“Mi smo znali da će se ovo dogoditi. Da su nam proljetos ubrizgali dva milijuna KM za podršku tekućoj proizvodnji, sigurno ne bi bilo ovakvo stanje, imali bismo više proizvoda pa bi i cijene bile niže, a zaštitili bismo i potrošače. Međutim, nisu imali razumijevanja i sada smo u ovakvoj situaciji. Ukoliko i u narednom periodu ne budemo dobili podršku države, sljedeće godine ćemo sigurno doći u situaciju da će još manje površina biti zasijano i da će još veći broj poljoprivrednika odustati od ovog posla”, kaže Mastalo.
Cijene poljoprivrednih proizvoda će, najavljuju poljoprivrednici, vjerovatno i u narednom periodu rasti, a ukoliko ne dobiju pomoć države, mnogi strahuju za svoju sudbinu.
Izvor:klix.ba