Nakon usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske otvoreno je pitanje funkcioniranja tržišta lijekovima u slučaju primjene ovog zakona. Dok ministar zdravstva RS Alen Šeranić uvjerava da je prvi zadatak u izradi zakona bila zaštita tržišta, kritičari uvjeravaju da su otvorena mnogobrojna pitanja koja potiču sumnju u mogući poremećaj tržišta.
Netom usvojeni Zakon o lijekovima RS otvara toliko pitanja da neki od kritičara vjeruju da nije riječ o ozbiljnoj namjeri primjene ovog zakona. Bivši ministar zdravlja RS i SDS-ov prvi čovjek za ovaj sektor Slobodan Stanić tvrdi da je prva posljedica razbijanje jedinstvenog tržišta. Drugi je nedostatak, smatra, neusklađenost propisa za uvoz lijekova koji sadrže opojne droge koje se uvoze pod posebnim režimom.
“Kamion sa lijekovima ulazi u BiH, dobio je suglasnost potencijalno te agencije koja da li će ikad zaživjeti to ćemo vidjeti, dolazi na granicu, tamo stoji granični policajac i carinik. Traže odobrenje Agencije za lijekove BiH. Ako ga nemaju, hoće li moći ući ta roba?”, upitao je Stanić.
U sindikatu Agencije za lijekove BiH ubijeđeni su da bi rad entitetske Agencije koštao posla dijela zaposlenih u referentnoj laboratoriji državne Agencije. Vjeruju također u poremećaje na tržištu.
“Znači li da će proizvođači lijekova i veledrogerije morati na dva mjesta da rade registraciju, praviti sebi dodatne troškove i praviti određene procedure čekanja? Nije logično”, kategoričan je predsjednik Sindikata Agencije za lijekove BiH Ramo Rustemović.
U Agenciji za lijekove BiH, jedinom mjestu na kojem bi javnost saznala potpunu informaciju o tome šta može da očekuje u budućnosti kada je riječ o opskrbe i dostupnosti lijekova, pa i u slučaju djelovanja entitetske Agencije, danas šute.
Uprkos nastojanju da saznamo precizne informacije u službenoj instituciji, nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa ravnateljem Agencije za lijekove BiH Aleksandrom Zolakom.
U prelaznim odredbama Zakona stoji da važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet, proizodnju i veleprodaju, odnosno uvoz ostaju na snazi do isteka važenja. Postoji i rok za prilagođavanje zakonu, te za donošenje 22 podzakonska akta bez kojih nema pune primjene Zakona.
“Nije cilj da mi ugušimo sistem, sistem mora i dalje funkcionirati”, kaže ministar zdravstva RS Alen Šeranić.
Zaplet koji je pokrenut otkrivanjem nepravilnosti u nabavci kisika zdravstvenim ustanovama mogao je biti riješen na bezbolniji način, vjeruje Šeranić. Sve počinje i završava u Agenciji za lijekove, ponavlja.
“Mjesec, mjesec i po dana pozivali smo, tražili načine, tražili prelazni period da ispunimo sve administrativne procedure, ne da bježimo od njih nego da ih ispunimo. Nismo naišli na razumijevanje a sistem nabavke medicinskog kisika ili kisika adekvatnog kvaliteta i koncentracije propisane za lijek je onemogućen”, rekao je Šeranić.
Poznavatelji pravnih propisa smatraju, međutim, da ne stoji jedna od ključnih tvrdnji Ministarstva zdravlja da je neusklađenost člana 50. Pravilnika, sa Zakonom o lijekovima prepreka za dobijanje dozvola. To nije tačno, decidna je odvjetnica Jovana Kisin. Poziva se na član 58. stav 6. Zakona koji govori o nadležnosti entitetskih ministarstava.
“Mislim da javnost treba da bude upoznata da sve ono što se naziva administrativnom zavrzlamom da je u suštini u pitanju manipulacija i da je prosto to klasično prikrivanje nečijeg nerada ili nezakonitog rada”, napominje Kisin.
Medicinski kisik nekako mora do pacijenata, odnosno bolnica. Ministar uvjerava da će učiniti sve da ga bude u dovoljnim količinama. Više nisu problem ni količine koliko nepostojanje ambalaže adekvatne za deponovanje medicinskog kisika u zdravstvenim ustanovama.
Izvor:BHRT