Prespori su zajednički napori da se ujednači razvitak cijeloga svijeta, kazao je klimatolog Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” govoreći o globalnom problemu, klimatskim promjenama.
Na summitu G20 koji počinje danas u Rimu, bit će riječi o egzistencijalnom izazovu klimatskih promjena. Također, uskoro počinje i UN-ova konferencija o klimi u Glasgowu. Klimatolog Grisogono smatra da su se političari, pravnici, znanstvenici, ekonomisti i energetičari okupili kako bi vidjeli što se može učiniti. Napominje da je znanost već napravila svoj dio posla, da ga i dalje radi, ali se čeka da se naprave sveukupne globalne akcije. Tvrdi da političari, ekonomisti i ostali nisu naviknuli razmišljati globalno, već se uglavnom gleda profit i interesi manjih skupina ljudi.
– Ovo je sada prvi puta u čovječanstvu da se događa takva situacija. Imamo globalni problem koji se ne može riješiti na jednom kontinentu ili u jednoj državi. Temperatura se podiže, razine mora rastu, sve je više nevremena, raznih bolesti. Ne želim biti kataklizmičan, ali svijet se mijenja u smjeru koji uskoro nećemo moći promijeniti ako se zajedno nešto ne dogovore čelnici svijeta, kazao je.
“Prespori su zajednički napori da se ujednači razvitak cijelog svijeta”
G20 su države koje emitiraju 75% stakleničkih plinova. Mogu li se one ujediniti i u Glasgowu predstaviti plan kojega bi se uistinu pridržavale sve države, upitala je urednica i voditeljica Jasmina Popović. Grisogono je napomenuo da on nije stručnjak za makroekonomiju i politiku, ali ističe da je poprilično pesimističan u vezi s tim da bi se mogli donijeti pravi zaključci.
– Presporo se djeluje. Akcije su dezintegrirane. Jedan kontinent čini više, drugi manje. Uglavnom se tu zaostaje. Europa izgleda relativno dobro prema ostatku svijeta, ali je to nedovoljno, kazao je.
Istaknuo je da su prespori zajednički napori da se ujednači razvitak cijeloga svijeta. Zapad je premalo pomogao Indiji. S jedne strane oni imaju atomsku bombu i ogromna bogatstva, a s druge strane mnogi ljudi i dalje ondje nemaju struju, umire se gotovo na cesti. Ne znam što će biti s time. Najveće religije bi se isto tu trebale ujediniti. Premalo se govori o tome i u hinduizmu i u budizmu, dodao je. Istaknuo je i da Kina želi postići dovoljno visoku odskočnu dasku da se više ne mora bojati Zapada.
Tvrdi da među znanstvenicima u funkcioniranju nema problema. Među njima se zna tko je bolji, lošiji, tko može ostati u timu, a tko bi trebao raditi nešto drugo. Međutim, među političarima očito to ne ide tako, kazao je Grisogono.
“Ekonomske interese neće pritisnuti politika, nego multinacionalne kompanije”
Na pitanje što se može očekivati od konferencije u Glasgowu, Grisogono je kazao da “moraju pomaknuti očekivanja od konferencije u Parizu 2015. godine”.
– Ona se nažalost ne mogu ispuniti. Kada se nađe taj prag, dokle se može ići, onda treba imati žešće, produktivnije i “agresivnije” akcije koje će davati brze odgovore, brzu izvedbu – srednjoročne i dugoročne, dodao je.
Ne smatra da je politika ta koja će pritisnuti ekonomske interese, već su to multinacionalne kompanije i ekonomija na visokoj razini.
Za vulkane i potrese kazao je da nisu posljedica ljudskog djelovanja, a to se pak ne može reći za poplave, podizanje razine mora ili oluje.
Izvor:hrt.hr