U Glasgowu je počela međunarodna klimatska konferencija za koju se tvrdi da je možda i presudna za budućnost planeta i čovječanstva. Više od 120 svjetskih čelnika tražit će plan kojim bi se usporilo globalno zagrijavanje i zaustavile dramatične klimatske promjene. Svjetska meteorološka organizacija objavila je da će razdoblje od 2015. do danas biti najtoplije u povijesti te da planet stupa na dosad “nepoznat teren”. Već na početku skupa čuli su se dramatični apeli za spas svijeta…
Kako je u središnjem HTV-ovom Dnevniku javila Jasna Paro, već dugo kaskamo za klimatskim promjenama i ciljevi i obaveze koje su sve države potpisnice klimatskog sporazuma preuzele prije šest godina u Parizu više nisu dovoljne – one nas vode ravno u globalno zatopljenje od 2,7 stupnjeva Celzijusa. Od svih se očekuje da revidiraju svoje nacionalne planove za smanjenje stakleničkih plinova, da donesu akcijske planove i zakone kako bi te politike postale stvarnost. To, naravno, neće biti ni lako ni jeftino…
Frka-Petešić: Konferencija posljednje šanse
Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, rekao je za HTV-ov Dnevnik kako su očekivanja jako visoka.
– Svi svjedočimo sve ubrzanijim klimatskim promjenama i zbog toga, nakon globalne konferencije o klimi koja se održala u Parizu prije šest godina, ova konferencija u Glasgowu koja okuplja gotovo sve lidere svijeta doživljava se kao, da tako kažem, konferencija posljednje šanse, rekao je Frka-Petešić.
Dodao je kako su ciljevi postavljeni u Parizu – da se zadržimo ispod globalnog zatopljenja od najviše 2 stupnja do 2050., ali s ciljem da budemo što bliži zatopljenju od 1,5 stupnja – i dalje okvir u kojemu se nalazimo i cilj kojemu teže sve zemlje.
– Međutim, jedno je cilj, drugo je provedba, i upravo zbog toga što provedba nije slijedila postavljene ciljeve potrebno je sada biti ambiciozniji kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, rekao je Frka-Petešić.
– Ako prijeđemo dva stupnja globalnog zatopljenja nakon 2050., to će biti kataklizmično za cijeli svijet, poručio je.
Johnson: Ako danas ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene, sutra će biti prekasno za našu djecu
Iako se održava svake godine, osim lani zbog pandemije, ovogodišnja konferencija najvažnija je nakon potpisivanja Pariškog sporazuma 2015. Svakih pet godina ažuriraju se preuzete obveze, a domaćin Boris Johnson upozorava da je minuta do ponoći i da sat otkucava.
– Dva stupnja više i ugrožavamo opskrbu hranom za stotine milijuna ljudi. Usjevi venu, skakavci se roje. Tri stupnja i možete dodati još šumskih požara i ciklona. Dvostruko više, pet puta više suša i 36 puta više toplinskih valova. Četiri stupnja i opraštamo se od cijelih gradova, Miamija, Aleksandrije, Šangaja, svi izgubljeni pod valovima, rekao je britanski premijer.
– Čovječanstvo već dugo kasni po pitanju klimatskih promjena. Minuta je do ponoći na satu sudnjeg dana i trebamo djelovati odmah, rekao je Johnson na otvaranju konferencije.
– Ako danas ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene, sutra će biti prekasno za našu djecu, dodao je.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je da bi se u slučaju neuspjeha zemlje trebale svake godine vraćati s boljim prijedlozima.
– Čak i u najboljem slučaju, temperatura će porasti dva stupnja i krećemo se prema klimatskoj katastrofi. Uime ovih i budućih generacija, potičem vas da izaberete ambiciju i solidarnost, osigurate budućnost i spasite čovječanstvo, rekao je Guterres.
Šef UN-a rekao je da često ima “manjka vjerodostojnosti i viška zbunjenosti glede ciljeva smanjenja i nulte stope emisija”.
Istaknuo je da se treba držati cilja o ograničenju rasta globalne temperature za 1.5 stupanj i pozvao na solidarnost sa zemljama u razvoju.
– Ovisnost svijeta o fosilnim gorivima dovodi čovječanstvo na rub opstanka. Izbor je jednostavan: ili ćemo to zaustaviti ili će to zaustaviti nas, dodao je.
– Vrijeme je da kažemo ‘dosta’. Dosta uništavanju bioraznolikosti. Dosta tomu da se sami ubijamo ugljikom. Da prirodu tretiramo kao zahod. Dosta paljenju šuma, bušenju tla i kopanju. Sami kopamo vlastite grobove, dramatično je upozorio glavni tajnik UN-a.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će ovo desetljeće odrediti budućnost klime na Zemlji. Ovo je odlučujuće desetljeće u kojem se imamo priliku dokazati, rekao je Biden svjetskim čelnicima.
– Glasgow mora biti početak desetljeća akcije i inovacija kojima ćemo sačuvati našu zajedničku budućnost, naglasio je predsjednik SAD-a, zemlje koja je povijesno emitirala najviše stakleničkih plinova.
Biden je rekao da klimatske promjene već uništavaju svijet i da više nisu hipotetska opasnost, nego nešto što je vidljivo svakog dana. Prelazak na zelene tehnologije demokrat ne vidi samo kao “moralni, nego i kao “ekonomski imperativ, što pokazuje i aktualna kriza uzrokovana velikim rastom cijena energenata. Biden tvrdi da su obnovljivi izvori energije stabilniji na tržištu, a da će prelazak na njih otvoriti i brojne radna mjesta. Naglasio je i da će SAD pokazati da nije “samo ponovno u igri, nego će voditi svojim primjerom”.
– Znam da to nije bio slučaj. Zato moja vlada radi prekovremeno da pokaže da to nisu samo riječi, rekao je Biden, nasljednik republikanskog predsjednika Donalda Trumpa koji je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma i ukidao ekološke regulacije.
No, Biden je u Glasgow stigao nakon što kod kuće nije uspio progurati svoj ambiciozni klimatski plan. Demokrat nije osigurao podršku za predloženi zakon, suočivši se s protivljenjem republikanaca, ali i stranačkih kolega u Kongresu. Biden je stoga morao odustati od najodvažnijih dijelova svog zakona, poput 150 milijardi dolara vrijedne inicijative subvencioniranja energetskih tvrtki koje bi prelazile na obnovljive izvore energije.
Švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg retvitala je poziv milijunima njezinih pristaša da potpišu otvoreno pismo kojim se lidere optužuje za izdaju.
– Ovo nije vježba. Ovo je crvena oznaka za Zemlju, navodi se u pismu.
– Milijuni će patiti dok se naš planet bude uništavao – zastrašujuća budućnost koja će se stvoriti, ili izbjeći, odlukama koje vi donesete. Vi imate moć odlučivanja.
“As citizens across the planet, we urge you to face up to the climate emergency. Not next year. Not next month. Now”
— Greta Thunberg (@GretaThunberg) October 31, 2021
Join me and activists all over the world and demand leaders to face the climate crisis at #COP26
So far more than 650k people have signed!https://t.co/MJTQHx4FH0
Teški pregovori zbog različitih interesa
Unaprijed se znalo da će pregovori na konferenciji biti teški zbog različitih interesa u borbi protiv klimatskih promjena. Jedna od glavnih tema napuštanje je upotrebe ugljena čime nastaje 45 posto štetnih emisija u energetici, ali je važna sirovina u Australiji, pogotovo u Kini, gdje se troši više ugljena nego u ostatku svijeta i stoga je najveći onečišćivač.
– Obvezali smo se biti klimatski neutralni do 2050. i vjerujemo da ćemo zahvaljujući tehnologiji to i postići, rekao je australski premijer Scott Morrison.
Osim napuštanja upotrebe ugljena, cilj je konferencije ubrzati uvođenje u promet električnih automobila. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi moraju imati nultu emisiju, a 14 posto štetnih emisija sada nastaje zbog prometa.
U Parizu je dogovoreno ograničavanje raste temperature na jedan i pol stupanj, a redukcija emisije štetnih plinova za 45 posto do 2030. Svijet je, međutim, na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što vodi prema zagrijavanju od 3 stupnja. Svijet treba veći kompromis.
– Uz političku volju i predanost, u Glasgowu možemo i moramo postići dogovor, na koji svijet može biti ponosan, rekao je Alok Sharma, direktor konferencije COP26.
Hrvatsku na konferenciji predstavlja premijer Andrej Plenković.
– Što se tiče temperature ili, recimo to tako, ukopčanosti u temu, ona je maksimalna. Nema nikoga tko je tu unplugged danas pa da se došao šetati Glasgowom, to nije realno. Svi su došli s ciljem da daju doprinos. Činjenica je da se od 1994. ove konferencije, osim lani, odvijaju stalno. Upravo zbog toga je važno da se svakih pet godina napravi jedan referentni trenutak pa onda s tim obavezama da se radi sljedeće godine. Nije ovo tema koja je niti počela u Glasgowu niti će završiti, bavit ćemo se njome stalno, rekao je Plenković.
Na konferenciju nije došao ruski predsjednik Vladimir Putin, kineski Xi Jinping, a iako je bio u Europi, nije se pojavio ni brazilski Jair Bolsonaro koji ne vjeruje u klimatske promjene i ne mari pretjerano za nemilosrdno krčenje amazonske prašume koju nazivamo i plućima svijeta. A jedna je od tema konferencije i deforestacija te zaštita šuma. Zbog najavljenih prosvjeda, konferenciju osigurava 10.000 policajaca.
Izvor:hrt.hr