Prenosimo pismo koje je Društvo za istraživanje trostrukog logora iz Zagreba danas uputilo Programskom vijeću HRT-a prosvjedujući zbog sadržaja prošle epizode serijala Nezavisna Država Hrvatska, autora Hrvoja Klasića. Riječ je o 11. epizodi pod nazivom “Teror” emitiranoj 29. studenoga, u kojoj je znatan dio posvećen logorima Jasenovac i Stara Gradiška te postupcima zbrinjavanja tzv. kozaračke djece.
Društvo smatra da su u epizodi grubo narušena načela po kojima bi trebao djelovati HRT kao javna radiotelevizija. To se osobito odnosi na tvrdnje o namjernom i masovnom ubijanju djece u logorima. Prema tvrdnjama sugovornika u filmu, iznesenim u spornoj epizodi, u logorima je ubijeno oko 20 000 djece. U prosvjedu se ukazuje da novija istraživanja originalnih dokumenata i drugih izvora, objavljena u radovima zagrebačkih povjesničara pokazuju kako je posve netočno pa i nemoguće da bi djeca u logorima bila masovno ubijana. Ni u tako velikim brojevima, a niti uopće.
U prosvjednom pismu navodi se i niz drugih netočnih i neprovjerenih informacija koje serija donosi (uporaba nevjerodostojnih fotografija, uporaba snimaka iz drugih mjesta i država dok se govori o Jasenovcu i Hrvatskoj, itd.). U pismu se zaključuje da tema serije nije obrađena uravnoteženo, upućeno i objektivno te su zanemareni vrijedni dosezi povijesne znanosti u Hrvatskoj. Predlaže se Programskom vijeću da održi sjednicu kako bi razmotrilo primjedbe na seriju te se predlaže zaključak da je Klasićeva serija bila ispod razine standarda javnog medija. Predlaže se Programskom vijeću HRT-a da, uz ostalo, pozove urednike na organiziranje razgovornih emisija s relevantnim sugovornicima pa i onima koji imaju suprotstavljena mišljenja.
U nastavku pismo prenosimo u cijelosti.
Netočne i neprovjerene informacije
“Ovim prosvjednim pismom Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac želi upozoriti Programsko vijeće na iznošenje netočnih i neprovjerenih informacija u 11. epizodi pod nazivom „Teror“, dokumentarne serije „NDH“, emitirane na Prvom programu HTV-a u ponedjeljak, 29. studenoga 2021. godine. Obraćamo Vam se jer se radi o izrazito grubim kršenjima načela po kojima bi trebao djelovati HRT kao javna radiotelevizija.
Naš prosvjed osobito se odnosi na tvrdnje o namjernom i masovnom ubijanju djece u logorima Jasenovac i Stara Gradiška: prema tvrdnjama sugovornika u filmu, iznesenim u 11. epizodi, u logorima je ubijeno oko 20 000 djece.
Ukazujemo na novija istraživanja originalnih dokumenata i drugih izvora iz tog vremena, objavljena u radovima zagrebačkih povjesničara kao što su dr. Nikica Barić s Hrvatskog instituta za povijest, dr. Mario Kevo s Hrvatskog katoličkog sveučilišta pa donekle i dr. Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja. Ta istraživanja pokazuju kako je prema izjavama vjerodostojnih svjedoka, dokumentima, posmrtnim ostacima pronađenima kod logora i drugim izvorima, posve nemoguće da bi djeca u logorima bila masovno ubijana. Ni u tako velikim brojevima, a niti uopće.
Do takvih zaključaka došli su i istraživači-članovi našeg društva pa Vam opsežnu autentičnu dokumentaciju možemo dati na uvid. Iz tih dokumenata jasno proizlazi da u logorima nije bilo djece u tako velikom broju. Ona djeca koja su tu bila u ljeto 1942., nakon ratnih sukoba na planini Kozari i drugih događaja, bila su relativno brzo proslijeđena u prihvatilišta, dječje domove, bolnice i potom u obitelji koje su ih udomile.
Neki od elemenata tog procesa prikazani su i u filmu, ali tendenciozno i neprecizno. Očito je da autorovi sugovornici ne posjeduju dovoljno znanja da bi o tim osjetljivim stvarima mogli kompetentno govoriti.
I inače je serija puna netočnosti te sugestivnih foto i video snimaka koji zbunjuju prosječnog gledatelja i odmažu razumijevanju događaja. Primjerice, u 11. epizodi prikazana je fotografija skupine zatočenika u prugastim odijelima kad se govorilo o logorima, da bi malo kasnije jedan od sugovornika rekao kako u Jasenovcu zatočenici nisu nosili takva prugasta odijela, već su bili u svojoj civilnoj odjeći. Pri tome nije spomenuto da su tu odjeću dobivali u paketima koje su im redovito u logor mogli slati članovi njihovih obitelji i prijatelji.
Zatim, uz govor naratora o Jasenovcu pojavila se zračna snimka logora u Auschwitzu, čime ih se valjda željelo usporediti. Propušteno je međutim spomenuti da je Jasenovac imao svega šest (6) baraka za stanovanje zatočenika, a Auschwitz više od 450 baraka!
U toj epizodi, a i ranije, korišteno je mnogo fotografija iz njemačkih logora i snimki postupanja prema Židovima u drugim zemljama (Poljskoj, Latviji, Njemačkoj, Srbiji), dok su sugovornici istovremeno opisivali događaje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Autor i njegovi suradnici su u seriji – pa tako i u ovoj 11. epizodi – redovito koristili mnogo fotografija vrlo upitne vjerodostojnosti. Neke od tih fotografija još su za vrijeme Drugog svjetskog rata koristile vlasti NDH prikazujući zločine četnika (npr. u „Sivoj knjizi“ koja je dokumentirala četničke i partizanske zločine). Kasnije je jugoslavenska propaganda iste fotografije pripisivala ustašama, a tako je napravio i autor ove serije. O ranijoj zlouporabi tih fotografija pisala je dr. Nataša Mataušić u knjizi „Jasenovac – fotomonografija“ iz 2008. godine pa je autor imao dovoljno vremena upoznati se s tom građom.
Da je to učinio, možda ne bi u 11. epizodi koristio fotografiju ubijenih muškaraca u građanskim odijelima i žena u haljinama na obali rijeke i pripisivao je Jasenovcu. Fotografija i njezini dijelovi nekoliko su puta ponavljani u toj epizodi. U knjizi dr. Mataušić autor bi saznao da fotografija prikazuje događaj iz Siska, iz svibnju 1945. Vidio bi da nije utvrđeno tko su počinitelji toga zločina, ali bi mu bilo jasno da se zločin nije dogodio u – Jasenovcu.
Ovakve slučajeve iz serije mogli bismo dugo nabrajati. Isto tako se mogu nabrajati relevantne stvari iz povijesti NDH koje uopće nisu bile spomenute.
No smatramo da je i ovo dovoljno da Vam kao članovima Programskog vijeća HRT-a skrenemo pozornost kako serija „NDH“ zadanu temu nije obradila uravnoteženo, upućeno i objektivno. Zanemarila je vrijedne dosege povijesne znanosti u Hrvatskoj. Serija nije u skladu s točkom 5. Misije HRT-a jer ne promiče znanje i obrazovanje. Time krši i točku 13. Misije, odnosno, narušava povjerenje javnosti prema javnome medijskom servisu.
Stoga Vas pozivamo da održite sjednicu Programskog vijeća na kojoj bi se razmotrile primjedbe na dokumentarnu seriju „NDH“.
Predlažemo da uz zaključak da je serija „NDH“ bila ispod razine standarda javnog medija, Programsko vijeće potakne urednike i novinare HRT-a na slobodniji i predrasudama neopterećen pristup ovim temama.
Programsko vijeće trebalo bi ih potaknuti na organiziranje razgovornih emisija s relevantnim sugovornicima pa i onima koji imaju suprotstavljena mišljenja. I potaknuti HRT na snimanje dokumentarnih emisija i serija koje će objektivno, stručno, upućeno i uravnoteženo prikazivati povijesne događaje pa tako i one iz Drugog svjetskog rata.
Izvor: narod.hr