Specifična je ova godina za poljoprivrednike juga Hercegovine. Tmurno, oblačno i kišovito vrijeme potrajalo je gotovo dva i pol mjeseca pa su povrtlari s radošću dočekali prve sunčane dane kako bi započeli važni sezonski posao – sadnju ranih krumpira na otvorenom, piše Večernji list BiH.
Komu prodati?
– Dočekali smo lijepo vrijeme, ljudi su se malo i poželjeli rada jer dosta nas je kiša pratila ove zime. Naše procjene su kako će sadnja biti na istoj razini ili malo manja u odnosu na proteklu i prošle godine. Teška je situacija, a pandemija koronavirusa nameće pitanje: “Komu prodati?”. To nam je najveći problem – govori Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga.
Teško je povjerovati u ono što se vidi u prodajnim lancima, vreća od desetak kilograma krumpira stoji 1,95 konvertibilnih maraka. Općenito, sva domaća roba je u bescjenje, a krumpir pogotovo, pa i crveni luk. Tako je vjerojatno zato što je povrće dobro rodilo, a potrošnja je jako smanjena. No, nama je raditi, poskupjelo je, manje-više, sve pa nam je se usklađivati prema prilikama – govori Vukojević komentirajući i visoke cijene sjemenskoga krumpira na koje su se povrtlari žalili proteklih godina.
– Cijene su pale, u prosjeku 10-15 posto, iako je i to preskupo. Kilogram sjemena je kao vreća krumpira u prodajnim lancima – kaže Vukojević. A kada je riječ o proizvodnji ranoga krumpira, jedna stvar ipak se pomiče, a to je da se sve više sadi u plastenicima. – Prošle smo godine imali jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju – IFAD projekti. To smo jako dobro odradili, dali onima koji će zaista proizvoditi. Ove ćemo godine odraditi još jedan dio. Nadam se kako ćemo u sljedećih nekoliko godina preko istih fondova uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija. Nema veze što pada kiša, moći će se vaditi taj krumpir. Moramo težiti prema tome da što ranije iziđemo na tržište kako bismo ostvarili neku dodatnu vrijednost – objašnjava Vukojević govoreći i o planovima plasmana preko zadruge.
Značajniji iskorak
– Prošle smo godine završili objekt, sada ga dorađujemo. Nešto će ići preko zadruge, ali nezgodno je jer je puno subjekata na tržištu prije nas. Mi tek ulazimo i nemamo pravo na pogrešan korak. Ne možemo sebi dopustiti da isporučimo nekih stotinu, dvije stotine ili tri stotine tona robe, a da nam se ne plati. Potrebno nam je četiri, pet godina za napraviti neki značajniji iskorak – kaže. Inače, Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga okuplja oko 185 proizvođača kojima je proizvodnja ranoga krumpira osnovna djelatnost pa otuda i velik angažman te zanimanje za proizvodnju ove kulture koja se s otvorenog premješta u plastenike, što je itekako ohrabrujuće.
Izvor: Bolji Ljubuški