Diljem svijeta obilježava se Svjetski dan debljine, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. U Hrvatskoj čak 35% djece od 8 do 9 godina ima problem s prekomjernom težinom, pokazalo je istraživanje Europske inicijative praćenja debljine djece CroCOSi, koje provodi europski ured Svjetske zdravstvene organizacije. To istraživanje daje uvid u prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i obilježja ranog razvoja djece.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSi)”, čija je voditeljica za RH Sanja Musić Milanović.
– Kao voditeljica istraživanja CroCOSi u Hrvatskoj predstavit ću rezultate drugog kruga istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece, koje smo proveli u osam tjedana, od veljače do travnja 2018.
– Sve ovo radimo jer zaista imamo ozbiljan problem. Prema istraživanju, čak 57,4% odraslih u Hrvatskoj ima previše kilograma, kao i 35% djece prema istraživanju CroCOSi 2015./2016., što je naša referentna točka za sva daljnja istraživanja CroCOSi, rekla je Musić Milanović.
Dodala je da je niz kroničnih nezaraznih bolesti koje kao rizični čimbenik imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu te da čak 6,6% hrvatskog proračuna usmjerenog na zdravstvo odlazi na sve ono što uzorokuju isključivo prekomjerna tjelesna masa i debljina.
– U idućih 30 godina, ako ne smanjimo trend porasta debljine, životni vijek smanjit će se za 3 i pol godine. Debljina je zajednički nazivnik za sve vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj pobolijeva i umire 90-93% ljudi, rekla je.
– Imamo vrlo ozbiljan problem. Naši su muškarci apsolutni prvaci Europe – čak 67,6% muškaraca u Hrvatskoj ima previše kilograma. Djeca su nam prema prošlom istraživanju bila na visokom petom mjestu od 38 obuhvaćenih zemalja. Sve 4 zemlje iznad nas su mediteranske. Problem debljine je uočljiviji na jugu. Najmršaviji su na sjeveru, a najdeblji na jugu, pogotovo dječaci, rekla je.
Istraživanje je provedeno u 144 matične i 90 područnih osnovnih škola, 256 drugih i 249 trećih razreda osnovnih škola, a bilo je uključeno 5734 djece. WHO-u su predani podaci djece od 8 do 9 godina, što je 2711 djece, podjednako dječaka i djevojčica.
– U dobi od 8 godina imamo 33,1% djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Bitno ih je više s prekomjernom tjelesnom masom – 21,2%, a debelo je 11,9%. WHO oboje tretira kao jedno. Dječaka je 37% s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, 19,2% s prekomjernom tjelesnom masom i 17,8% s debljinom. Ukupno s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom imamo 35% djece. Zadržali smo se baš kao i u prethodnom krugu 2015./2016. Mi smo time zadovoljni, zaustavili smo porast debljine, rekla je Musić Milanović.
Dodala je da ne zna kako će biti iduće godine kada se provodi novi krug istraživanja.
– Vidjet ćemo kako su epidemija koronavirusne infekcije i mjere koje su uvedene zbog nje utjecale na brojeve. Bojim se da će rasti, sukladno nekim preliminarnim istraživanjima, dodala je.
– Po regijama najvitkiji su i najmanji problem s debljinom imaju djevojčice i dječaci Grada Zagreba (29,7%), zatim kontinentalne regije 36% i najdeblja djeca u Hrvatskoj su u jadranskoj regiji, čak 36,9%, rekla je Musić Milanović.
Govorila je i o prehrambenim navikama.
– Danas se zna da je zapravo problem debljine u djece jako vezan za konzumaciju zaslađenih pića jer to su skrivene kalorije, ne računaju s njima, rekla je voditeljica istraživanja Sanja Musić Milanović.
Predstavljanje rezultata istraživanja održano je u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Jedna od dvije osobe koje su najviše partipicirale u programu CroCOSi Helena Križan rekla je uvodno da se obilježavanjem Svjetskog dana debljine nastoji podići svijest o debljini kao bolesti, bolesti koja ima kompleksne uzroke.
– Debljina je sve učestalija u današnjem društvu i velik je javnozdravstveni izazov. Kako bismo bolje odgovorili na taj izazov, uvijek je važno dobro upoznati neprijatelja. U tom smislu veoma je važno poznavati razmjere tog problema i rizike koji pridonose njegovu nastanku, rekla je Križan.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin istaknula je kako je riječ o veoma važnom istraživanju HZJZ-a za Hrvatsku da se vidi kakvo je zdravlje naše djece u odnosu na djecu iz drugih zemalja.
– Prije pandemije izazvane koronavirusom termin pandemije u proteklih 10 godina najviše se vezao uz pitanje debljine kod djece. Istraživanje će dati dobru podlogu da se vidi kakvo je stanje bilo s djecom prije početka pandemije, a poslije će novo istraživanje pokazati na koji je način pandemija COVID-a utjecala na djecu koja su manje fizički aktivna kada su više kod kuće i ispred ekrana. Tada će se vidjeti kako je pandemija izazvana koronavirusom utjecala na zdravlje i dobrobit djece na području vezanom uz debljinu, pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, rekla je Pavić Šimetin.
O važnosti istraživanja CroCOSi govorila je profesorica Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica škole Narodnog zadravlja “Andrija Štampar”, te voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, časnica za vezu dr. Iva Pejnović Franelić.
Aktivnosti u europskoj regiji predstavio je Kremlin Wickramasinghe, voditelj programa za prehranu i tjelesnu aktivnost i debljinu u Europskom uredu WHO-a.
Nakon njega govorio je Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
– Rekao je da se društvo bavi debljinom u cijeloj populaciji, no problem počinje od djece. Imamo dvije trećine populacije koja je preuhranjena i više od 20% populacija koja je debela. Glavni problem leži u mladima, u djeci, jer jednog dana debela djeca postat će debeli odrasli i to je ono što želimo prevenirati, naglasio je.
Zatim su se obratili predsjednik Hrvatskog liiečničkog zbora profesor Željko Krznarić i ministar zdravstva Vili Beroš.
– Debljina djece jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice. Pandemija izazvana koronavirusom donijela je izazove vezano za prehrambene navike djece, rekao je.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da hrvatski znanstveni i obrazovni sustav imaju zajednički angažman u ovom istraživanju.
– Ovakve inicijative ne samo da su važne za javno zdravstvo i zdravlje naših budućih naraštaja nego su i jednako tako važne za naše mlade znanstvenike, kao i praktičare koji direktno rade i koji se bave ovim područjem javnog zdravstva, rekao je Fuchs.
Viši savjetnik u odjelu za zdravstvene politike i sustave europskog ureda WHO-a Joo Breda govorio je o povijesti europske inicijative praćenja debljine djece koja traje od 2006.
Izvor:hrt.hr