Biskup mostarsko – duvanjski u apostolski upravitelj trebinjsko – mrkanski, monsinjor Petar Palić boravio je u nedjelju (7. ožujka) u župi Posušju gdje je po prvi put otkako je biskup predmolio svetu misu u 10 sati u župi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije.

Pod svetom misom biskup je kazao da se moli za sve kršćane, ali i vjernike u ovoj posuškoj župi. „Molimo za Božji blagoslov, da nas Bog svojim blagoslovom uzdrži na putu dobra, da nas očuva, da nas ohrabri kako bismo u svijetu i vremenu bili pravi, iskreni i radosni Njegovi svjedoci. Ovaj blagoslov molim za cijelu ovu župnu zajednicu, obitelji u ovoj župnoj zajednici, molim za cijelu našu biskupiji, ali i za cijeli naš narod“, kazao je biskup Palić.

U homiliji koju je kazao na svetoj misi osvrnuo se na pohod pape Franje koji ovih dana boravi na pastoralnom pohodu u Iraku. „Upravo kada mi slavimo ovu misu, on slavi misu u Mosulu, trećem iračkom gradu po veličini koji je prije genocida 2014. godine koji je provela Islamska država imao oko 35 000 kršćana, a danas nažalost oko stotinjak. Zanimljivo je da je kršćanstvo u Iraku među najstarijima. U Iraku danas ima oko 300 000 katolika, a broj kršćana je s nekadašnjih 800 000 spao na oko 450 000. I od jačanja islamskog fundametalizma tamo je ubijeno oko 1000 kršćana – mučanika. Kako teško, ali istinito i ohrabrujuće, a za njih tamo tako stvarno jer su to doživjeli u vlastitoj koži, odjekuju one riječi iz Matejevog evanđelja: „Blago vama kada vas zbog mene pogrde i prognaju i sve zlo slažu na vas. Radujte se i kličite, jer velika je vaša plaća na nebesima.“ Gledajući sinoć svetu misu u Iraku, slušajući papine riječi, gledajući te ljude, to malo stado, hrabro i čvrsto u vjeri, rodilo mi se pitanje:“A gdje smo mi katolici ovdje u vjeri? U povezanosti s papom, biskupima i svećenicima? Ili se tješimo, a slaba nam je utjeha to da smo mi vjernički, katolički, hrvatski narod. Možda i jesmo vjernički narod, ali vjera slabo oblikuje naše živote.“, kazao je biskup Palić. Dodao je biskup da je ovo korizmeno vrijeme, vrijeme da se vratimo na ono bitno u svojoj vjeri.

U nastavku propovijedi, biskup Palić je kazao da Božje riječi koje mi poznajemo kao deset Božjih zapovijedi nisu neke moralne dijagnoze, nisu neki zakoni jer ne uključuju nikakve sankcije. „ I ovih deset riječi predlaže sam Bog. Izgleda da će te njegove prijedloge, izabrani narod, ali i čovjek u budućnosti će uporno odbijati. Tih deset riječi, zapovijedi, nam je dao Bog koji nas je stvorio, koji i sam zna što smo mi ljudi sposobni učiniti u svom životu. Tih deset riječi teže prema nečemu, ukazuju na nešto i one otkrivaju i obećavaju blagoslove“, kazao je biskup Palić. „Bog s nama sklapa savez i želi da svoj život živimo u slobodi. Bog nas ni na što ne prisiljava. On nam nudi svoje riječi koje će nas ukoliko ih se budemo držali i po njima živjeli, voditi u slobodu. Ukoliko ih u svojoj slobodi odbacimo, onda ćemo i dalje lutati tražeći nikada nađeni mir, sreću i zadovoljstvo“, kazao je biskup Palić.

Osvrćući se na današnje evanđelje u kojem se govori o protjerivanju trgovaca iz hrama, događaju o kojem su svi evanđelisti izvijestili, biskup Palić je kazao da je Isusov ulazak u hram, bio njegov ulazak u središte prostora i vremena. „I u hramu pronalazi prodavače životinja, tjera volove, ovce i golubove, te i prodavače i šalje tom gestom poruku: „Ne činite od kuće Oca mojega, kuću trgovaca.“ S time se rađa pitanje svima nama: Koja je prava Očeva kuća? Ova od kamena koju i vi ovdje gradite ili, ono što će reći poslanica Hebrejima „mi njegova kuća ako čvrsto sačuvamo pouzdanje i ponos koji nam daje naša nada“. Njegova riječ danas dopire do nas: Nemojte prodavati osobu, ne kupujte i ne prodajte život i ako oduzmete ljudima slobodu, ako dopustite da u ljudima umre nada, onda oskrvnjujete najiskrenije Božje prebivalište“, kazao je biskup Palić. Dodaje da Isus i nama danas kaže da ne trgujemo svojom vjerom. „Pitamo se kako to čovjek može trgovati svojom vjerom? Svi smo negdje u sebi čvrsto postavili stol mjenjača novaca s Bogom. I kako se onda događa ta trgovina s Bogom? Jednostavno: dajem Bogu molitve, žrtve, prinose, mise, a u zamjenu da mi Bog osigura zdravlje, te bogatstvo za mene i po mogućnosti za moje. Tako zapravo u sebi imam vjeru trgovca koji se služi onim lošim i ponižavajućim zakonom razmjene ljubavi – kao da je Božja ljubav plaćenička“, kazao je u propovijedi biskup Palić. „Protjerivanjem trgovaca iz hrama, Isus šalje jasnu poruku – otjerati trgovce iz hrama je zapravo je pročišćavanje vlastitog hrama, vlastitog života. Ponekad nam se čini da se i moje srce izobličilo u tu tržnicu, u kojoj trgovci prave buku, a našim životom vladaju volovi, ovce i golubovi koji imaju zapravo značenje nutarnje slike našeg života. Postavljamo si pitanje: „Koja je naša razmjenska vrijednost na toj tržnici? Kakvo značenje imamo pred drugima? Onda shvatimo koliko smo laki, pa slijedi razočaranje“, kazao je biskup Palić.

Govoreći pak o slikama volova, ovaca i golubova, biskup je pojasnio značenje. „ Volovi su zapravo slika vitalnosti i spolnosti u čovjeku i činjenici da se u našem društvu toliko vrti oko seksualnosti. Važno je izgledati dobro i lijepo, ljudi troše puno novaca na vlastiti izgled, kao da svi moramo izgledati dobro i aktivno. Dopuštamo da nas to određuje kao da smo na tržnici. U nama su i slike ovaca koje su zapravo slike ropstva kojeg živimo. Tko od nas danas odlučuje bez nekakvog utjecaja i prisile? Većinu svoga vremena se mislimo kako ćemo ispasti u očima drugih da ne bi bili predmet tračanja. Tada smo kao ovce jer se damo voditi. U nama postoje i golubovi – naše misli koje lete tamo amo i nikad nam ne dopuštaju da se odmorimo“, kazao je biskup Palić i poručio kako Isus sve to želi istjerati iz našega hrama. „On nas želi pročistiti od svega toga što se ugnijezdilo u nama – od pohlepe, od uspoređivanja s drugima, od toga da smo izvana lijepa fasada, a iznutra nešto što nije dobro. Isus nas želi osloboditi od nutarnjeg kaosa. Isusova ljubav nas želi preobraziti.“, zaključio je biskup Palić u današnjoj propovijedi u Posušju, te pozvao da ovu korizmu iskoristimo za čišćenje svoga hrama i svoga srca.

Izvor: Vrisak.info