U Hrvatsku nisu došle sporne serije cjepiva AstraZenece, kazala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević” napominjući da je to izjavio još ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Markotić dodaje da je normalna procedura da se zaustavi cijepljenje onom serijom cjepiva, ako na nju postoji sumnja.

Čak je osam država zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog određenih nuspojava. Hrvatska je kupila najveći broj upravo tog cjepiva. Markotić napominje da je uvijek važno da ljudi dobiju potpunu i cijelu informaciju. Za one koji nisu u sustavu cijepljenja nejasno je što se događa. No to je jedna jedna uobičajena reakcija nakon pojave unutar određenog vremena nakon cijepljenja, dodaje.  

– Ono što se za sada zna i što su Austrijanci rekli i što je Europska agencija za lijekove službe objavila je da je za sada jedan smrtni ishod i jedna embolija u Austriji nisu povezani s cijepljenjem. Broj ljudi s embolijom u cijepljenih nije viši od normlane populacije. To je jedan od indikatora koji nam govori u prilog da ne mora to biti nužno vezano uz cjepivo. U svakoj proizvodnji imate određene serije cjepiva. Serije su po par sto tisuća. Normalna je procedura da ako imate određenu seriju uz koju se veže određena sumnja, onda se zaustavi cijepljenje tom serijom ondje gdje to postoji, kazala je i dodala da sporne serije u Hrvatsku nisu došle.

“Zdravstveni sustavi nisu spreno dočekali pandemiju”

Dragan Delić
, infektolog iz Beograda, kazao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” da od druge polovine listopada u Srbiji traje treći val infekcije, a traje i danas. Pandemija je otkrila značajne sustave u zdravstvenim sustavima. Napominje da zdravstveni sustavi nisu dočekali spremni ovu pandemiju.

Iako je Srbija cijepila veliki broj stanovnika u odnosu na neke druge države, Delić smatra poželjnim cijepiti tri milijuna ljudi. Treba biti zaštićeno oko pet milijuna ljudi da bi se uopće ušlo u mirno razdoblje.

– Nije bilo najsretnije rješenje da se formira krizni štab. Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema kompromisa za medicinare. Govori se i o postizanju balansa s ekonomijom. Za mene kao liječnika nema govora o nekim uslužnim djelatnostima, već samo o bolesti i bolesnim ljudima. Ne mogu liječnici sudjelovati u balansu. To je neprihvatljivo i neetički, kazao je.

Izjavio je i da je bitno da stanovnici imaju povjerenja u one koji donose odluke. Svega je 10% zaštićenih. Sada je problem s onima koji su sumnjičavi.

– Pandemija je pokazala koji je preventivni značaj medicine. Ona je dosad bila marginalizirana, zapostavljena. Vrlo je bitna epidemiologija, higijena, socijalna medicina. To su bile zapostavljene grane, pa su nam se vratile kao bumerang, dodao je i naglasio da nema boljeg rješenja od cijepljenja. 

Mirsada Hukić, spec. mikrobiologije i subspec. virusologije, kazala je da je epidemiološka situacija u BiH vrlo složena i komplicirana. Navodi da nema dovoljne koordinacije između razina vlasti.

– Situacija je postala zabrinjavajuća. Akademija znanosti BiH je preuzela na sebe dio odgovornosti i osnovala je centar za konterolu bolesti. Napravljen je geoportal na kojemu se može vidjeti trenutačno stanje i kako se kreće razvoj bolesti, kazala je.

Miroslav Petrovec, prodekan Medicinskog fakulteta u Ljubljani, predstojnik Instituta za mikrobiologiju i imunologiju, rekao je da tzv. policijski sat nije popularan. Kaže da postoji dosta diskusija o tome koliko zapravo policijski sat može zaustaviti epidemiju.

– Zabrinjava nas što nam se javlja brazilski, južnoafrički i britanski soj. To nas vrlo zabrinjava, istaknuo je.

Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne klinike “dr. Fran Mihaljević”, izjavila je da su mutacije virusa otežale situaciju.

– Britanski soj je zavladao Europom. Južnoafrički je u oko 5% detektiran, a brazilski je u samo nekoliko zemalja. Dvojbe su oko toga koliko će postojeća cjepiva uspješno djeloati na te mutacije, kazala je.

Kaže i da je kolega iz Belgije rekao da je južnoafrički soj ušao u jedan dom za starije, gdje su svi bili cijepljeni, i da je dobro da nije bilo težih oblika oboljenja i smrtnosti.

Ivica Lukšić, ravnatelj KB “Dubrava”, smatra da je ova godina potpuno različita od svih dosadašnjih. Na površinu je izbacila niz dobrih stvari, ali i slabosti.

– Imamo veliko iskustvo pa smo puno relaksiraniji nego godinu dana prije. Ministarstvo sve korodinira, puno je bolje sve organizirano nego prije godinu dana. Svaka bolnica ima svoj covid odjel. Lakše se nositi s povećanim brojevima novooboljelih. Danas smo ekpiraniji i s velikim iskustvom iza nas, dodaje.je osam država zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog određenih nuspojava. Hrvatska je kupila najveći broj upravo tog cjepiva. Markotić napominje da jedan smrtni ishod i embolija nisu povezani s cijepljenjem.

Komentirajući to je li EU razočarala svoje građane jer nije na vrijeme nabavila cjepiva Petrovec je rekao da EU možda nije iskoristila sve što je mogla da bi mogla ostvariti sve ono što je trebalo, odnosno da se ostvari ono što je i dogovarala. 

– Oni koji su platili više, lakše su došli do cjepiva, rekao je ističući da je to pročitao u jednom njemačkom listu. 


Nikada nije bilo u ovakvoj situaciji jasno koji će proiuzvođač biti najbolji. Napravljeno je što je bilo najbolje moguće. Na kraju Europa nije dobila ono što je trebala. Ako ćemo ikada izaći iz ove krize to će biti onda kada se napravi dovoljno cjepiva za cijelu populaciju, rekao je Petrovec. 

Hukić: Cjepivo je za većinu u BiH misaona imenica

Hukić je kazala da ona trenutačno nije u poziciji ocjenjivati cjepiva, budući da je BiH još uvijek bez njih. 

– Mi smo na samom početku, još uvijek pregovaramo. Kod nas je to još uvijek za veću populaciju misaona imenica. Vrlo sam tužna zbog toga što puno zaostajemo za čitavom Europom. Što se cjepiva tiče preferiram Pfizera i Modernu. Ostale smatram također dobre. A najbolja je ona koja je dostupna, barem za nas u Bosni i Hercegovini, kazala je.  

Kako epidemija napreduje tako je i sve veći broj ljudi koji su se izliječili, rekao je Lukšić.  

– Iz naše bolnice je otpušteno više od 2.500 izliječenih, a u postcovid ambulanti je pregledano više od 1.200. radi se o raznim simptomima. To su i kardiovaskularni simptomi, a ne samo respiratorni, dodao je. 

Kako se i čime liječe oboljeli u Hrvatskoj? 

Markotić je istaknula da je cijeli znanstveni svijet napravio iskorak u proizvodnji što cjepiva što lijekova. Svakodnevno imamo neke nove spoznaje. 

– Pokušavaju se naći novi lijekovi. Evo danas je bila vijest u kojem je sudjelovao hrvatski kolega Luka Čičin-Šain gdje se jedna nova tehnologija na iznimno pametan način upotrijebila u kreiranju antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Takvih iskoraka ima jako puno, istaknula je. 

U Hrvatskoj pri liječenju idemo sa simptomatskom terapijom, vrlo dobra iskustva imamo i s primjenom hortikosteroida u smanjenju upalnih situacija. To mora biti naravno kontrolirano i vrlo ciljano. Osim toga tu je i plazma, ali se sada zna da se to mora dati u ranijoj fazi. 

Uvesti covid ispravu ili ne… 

Hukić ne podržava uvođenje covid isprava, smatra da to nije dobra ideja te da bi se u tom slučaju radil o diskriminaciji. Petrovec smatra da se treba krenuti prema tome da se cijepi svi i oni koji su preboljeli koronavirus i oni koji nisu. Lukšić napominje da diskriminacije ne smije biti, ali se slaže s potvrdom o cijepljenosti. Markotić je rekla da će vjerojatno biti neka potvrda o tome je li određena osoba cijepljena, preboljela covid i je li testirana. Po njenom mišljenju to ne bi trebalo biti previše diskriminirajuće. 

izvor:hrt.hr