Davno smo osvijestili da imamo jako velik problem – još 2003. kad nam je 63,4 posto odrasle populacije bilo s previše kilograma. Danas ih je manje – 57,4 posto odraslih. Mislim da to govori koliko radimo na problemu. Ono na čemu smo očito bolje radili su žene, one su značajno smanjile udio problema s debljinom dok su naši muškraci prvaci Europe – čak 67,6 posto muškaraca starijih od 18 godina ima previše kilograma, rekla je doktorica Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Posebna pozornost posvećuje se debljini kod djece. Oko 35 posto djece u dobi od 8 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu.
– To je jako veliki udio, sretna vijest je da smo zaustavili porast. Vidjet ćemo što će biti u sljedećem istraživanju 2021. s obzirom na lockdown. Mi od 2003. do 2015. linearno rastemo. Mi smo 2003. imali u toj životnoj dobi 20 posto djece s previše kilograma. 2015. kao i danas 35 posto. Naša djeca su od 1980. narasla oko 10,5 cm i zdebljala se oko 7,5 kg, podjednako dječaci i djevojčice. To baš nije u redu, to dovodi do problema debljine, kazala je Musić Milanović.
Debljina nije individualan izbor, naglasila je Sanja Musić Milanović.
– Stavljanje tolikog pritiska na pojedinca nije u redu. Da parafraziram Lancet koji kaže da je debljina normalan odgovor normalnih ljudi na nenormalno okruženje. Mi živimo u okruženju koje potiče previše unosa, a premalo potrošnje. Ako dam podatak da na ulasku u osnovnu školu 88 posto naše djece je dostatno tjelesno aktivno 60 i više minuta dnevno, na izlasku osam godina kasnije samo njih 17 posto. Onda mislim da ne možemo govoriti o individualnoj odgovornosti ili odgovornosti roditelja, nešto sustavno treba promijeniti, kazala je Musić Milanović.
U sljedećih 30 godina prema simulacijskom modelu, ukoliko ne zaustavimo ovaj problem kod djece i odraslih, možemo očekivati skraćenje životnog vijeka za 3,5 godine.
– Debljina će biti odgovorna za pola milijuna bolesti. Mi ovog trenutka trošimo 6,6 posto budžeta zdravstva u Hrvatskoj samo na debljinu, na posljedice debljine, ne na prevenciju, rekla je.
Prva svjetska istraživanja pokazuju, kazala je Musić Milanović, da je kod odraslih u zadnjih godinu dana pandemije došlo do porasta indeksa tjelesne mase za 1 kilogram po metru kvadratnom.
– Što je zaista jako puno. Otprilike u 10 godina raste između 0,4 i 0,5 posto kilograma po metru kvadratnom, a ovo je u godinu dana 1. Postoji termin sindemija, to je sinergija dviju pandemija, imamo pandemiju debljine i pandemiju COVIDA, evidentno postoji dvosmjerna povezanost. Ako imate debljinu, imate dvaput veći rizik da budete pozitivni na koronu, triput veći rizik da završite u jedinici intenzivnog liječenja, rekla je.
Što se tiče prijepora oko cijepljenja AstraZenecom zbog prijavljenih nuspojava, Musić Milanović je rekla da se u Hrvatskoj radi o malim brojkama na kojima je teško donijeti znanstveno utemeljenu činjenicu.
– U četvrtak ćemo saznati rezultate. Mi trebamo ukrupnjene brojke i EMA će to ocijeniti, rekla je Musić Milanović dodajući da razumije strah građana.
Naglasila je kako tromboembolija i plućna embolija nisu nužno vezane uz AstraZenecino cjepivo te da se događaju i inače. Musić Milanović je na kraju poručila da svako cjepivo štiti od najtežeg ishoda te da osobno ne bi birala s kojim će se cijepiti.
– Nitko od nas ne zna kako mu je pao grah i kako će završiti s koronom, zaključila je.
Izvor:hrt.hr