Gari Cappelli gostovao je u emisiji HTV-a “1 na 1 ” i govorio o nadolazećoj turističkoj sezoni, načinu razvoja turizma i kandidaturi za župana Primorsko-goranske županije.
Cappelli smatra kako Hrvatsku čeka vrlo specifična turistička sezona.
– Prošle godine smo umjesto još bolje turističke sezone od 2019. krenuli u spašavanje radnih mjesta. S obzirom na konkurenciju, odradili smo najbolji posao na Mediteranu. Prvi smo napravili protokole od hotela, privatnog smještaja, kampova, napravili posebne propusnice za granicu. Napravili smo odličan posao. Neke članice Europske unije su se čak ljutile da smo napravili korak ispred njih, bili smo zeleno označeni. Sezona je bila negdje na 50 posto u odnosu na 2019., što je odlično s obzirom na konkurenciju Grčku i Španjolsku koje su imale između 12 i 20 posto. Bilo je još 15 dana opuštanja u osmom mjesecu, odradili bi još petnaestak dana i imali bi još 60 posto u odnosu na 2019. godinu što bi bio fenomenalan rezultat. Sad dolazi ova faza gdje su sve oči uprte kao i prošle godine, ali u malo drugačijim odnosima. Sad su neka saznanja o Covidu, tu je cjepivo, pristupima turizmu i zračnim mostovima, rekao je.
Istaknuo je kako su SAD, Izrael i Kina vrlo dobro procijepljene i to su zemlje s kojima bi trebali vrlo hrabro surađivati, biti u prvom redu i dati do znanja da želimo suradnju s njima.
Istaknuo je kako za Uskrs glede sezone ne možemo imati nikakva očekivanja, niti za prvomajski praznik, ali od 15. svibnja pa nadalje bila bi već jasnija slika.
– Vidim optimizam koji možemo gledati devetog mjeseca, koji prošle godine nismo imali. Ove godine će u to vrijeme biti velika procijepljenost u Hrvatskoj, a da ne govorimo o zemljama koje tradicionalno dolaze u rujnu, rekao je.
Covid putovnice
Rekao je kako je realno očekivati jedan dokument koji će unaprijed odrediti što nas očekuje i kako putovati.
– Da nam se ne dogodi kao prošle godine Nizozemska koja je preko noći stopirala, gdje su Nizozemci morali bježati nazad. Treba jedan stabilan način putovanja. Pristup za ljude koji su cijepljeni, oboljeli i imali Covid i one koji će se testirati na ulazu. Sigurno će se pokušati pronaći neki takav model. Mislim da će šefovi država u sedam dana donijeti konkretnu odluku da u tom smjeru možemo iskoračiti i vidjeti u kojem smjeru ćemo ići i pripremati turističku sezonu, naglasio je.
Priprema turističke sezone
Istaknuo je kako smo prošle sezone već u kolovozu počeli slaviti uspjeh turističke sezone, otvarali disco klubove, imali partyje, kao da nam se ništa ne događa, a u isto vrijeme jedna Grčka je imala 12, 13 posto u odnosu na 2019.
– Stalno nam se provlači razmišljanja da ćemo i ove godine imati te brojke, ali trebala bi nam malo ozbiljnost. Ako turizam ne bude imao rezultat koji se od njega očekuje, 60 posto u odnosu na 2019., moglo bi nam se dogoditi da tražimo krivca u rujnu. U ovom trenutku bi bili svi krivi. Moramo se pripremiti drugačije, naglasio je.
Restrukturiranje turizma
– Dok sam bio u Ministarstvu turizma krenuo sam u rekonstrukciju sedam krucijalnih zakona, što se tiče turizma, koji se nisu mijenjali preko 20 godina, rekao je Cappelli.
Naveo je za primjer sustav turističkih zajednica koji se nije mijenjao 20 godina, a potrebne su promjene.
– Turističke zajednice su trebale imati potpuno drugu dimenziju. One moraju menadžirati destinaciju. Moraju doći do proizvoda i taj proizvod menadžirati. Moraju biti glavni pokretač turizma u mjestu, županiji na razini države. Pokrenuli smo aviopromet gdje smo u dvije godine utrošili preko 120 milijuna kuna jer po statistikama turisti koji dolaze avionom troše dnevno 80 eura. Agresivnijom politikom prema aviokompanijom, sufinanciranjem, a ne da samo čekamo turiste. Onda dobijemo turiste koji troše daleko više, nautičare koji troše 180 eura dnevno, rekao je.
Ljudi su sve više aktivniji u svom godišnjem odmoru. To više nije samo sunce i more.
– Traže aktivnost i da vise što više. Urbani turizam sve više jača, Rijeka je tu iskoračila. Ima tu fanatične kulturološke mogućnosti. Kvalitetnim izmjenama zakona koji to tjera na neki način da se proizvod prodaje na potpuno drugačiji način i da ga se menadžira, istaknuo je.
Proširenje aerodroma na Malom Lošinju
Rekao je kako se išlo smo s jednim proizvodom koji su htjeli staviti na tržište.
– Izgraditi aerodrom, on ima građevinsku dozvolu. To je oko 300 milijuna kuna, traže se sredstva i investitori. Radi se o sportskom aerodromu koji ljeti ima puno sportskih aviona. Ide se na produljenje piste gdje bi mogli slijetati veći avioni s više putnika. Imao bi sve uvjete koje smo dobili kroz građevinsku dozvolu. Sad se traže sredstva iz Europske unije kao pilot projekt povezivanja otoka koji bi bio aerodrom za hitne intervencije, zdravstvene jer Vlada će ići u sljedećih nekoliko godina u nabavku helikoptera za hitne intervencije i za gašenje požara na otocima. Projekt je bio zapeo u dozvolama, u otkupu imovinsko-pravnih odnosa i ostalih zavrzlama, objasnio je.
Naglasio je kako je Istra napravila veliki iskorak i uvijek je korak ispred od drugih županija.
– Kad se vozite u automobilu, već vidite kao da ste ušli u drugačiju regiju. Istrani ne žele samo biti najjači u smještajnom turizmu, već i u proizvodnji maslinovog ulja. Oni žele biti najbolji s vilama na kontinentu Istre. Istra nešto znači, kao Toscana. Dalmacija je isto prepoznatljiva, ali Kvarner se uvijek malo tu gubi, rekao je.
– U Primorsko-goranskoj županiji žive sjajni ljudi, ali treba malo više organiziranosti. Očekuje se od odgovornih u toj županiji da više organizira te ljude. Uz turizam treba raditi na gospodarstvu. Tamo je sve vezano na luku. Uvjeti razvoja Primorsko-goranske županije su promet i infrastruktura. Nakon toga se može govoriti o privlačenju stranog kapitala, rekao je.
Spašavanje brodogradilišta
Smatra kako je tradicija i znanje jedno i šteta je da se to izbriše.
– Dokaz je da smo tada u Vladi prepoznali spašavanje 3. maja i bila ga je šteta gasiti. Budućnost 3. maja postoji, ali trebalo je to prepoznati, rekao je.
Utrka za župana
Istaknuo je kako Primorsko-goranskoj županiji treba novi zamah.
– Trebamo napraviti pomak u turističkom djelu. Ulažemo u zdravstvenom djelu od milijarde u Rijeci, najveća investicija u Hrvatskoj. Radimo na infrastrukturi i dalje u toj županiji. Treba riješiti pitanje Marišćine jer postoji jedna letargija. Može se napraviti pomak, naročito u turizmu. Mislim da imam dovoljno znanja u svim segmentima društva da mogu pomaknuti granicu zastoja županije jer ona mora biti bolja, rekao je.
Izvor:hrt.hr