Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da stav da “BiH treba da bude unitarna država građanskog ustavnopravnog koncepta”, koji zastupa Bakir Izetbegović, dugoročno predstavlja opasan politički put koji vodi u nestabilnost i tenzije.
– Ovaj stav je izravno rušenje ustavnog koncepta ustavom određenog složenog federalnog oblika državnog uređenja BiH i otvoreni napad i poziv na rušenje ustavnog uređenje. Prekriven plaštom lažne građanske demokracije, odnosno majorizacije, nažalost olako prolazi u široj pa i stručnoj javnosti.
Multietničke države po svojoj društvenoj osnovi prirodno ne mogu biti unitarne. Mogu samo u uvjetima majorizacije, tutorstva i dominacije većinskog naroda, pojasnio je Karan u izjavi za Srnu.
On je naglasio da teza da unitarna država može osigurati multietničnost je zabluda svih oblika organizacije državnog uređenja do sada na ovim prostorima.
– Multietničnost i njeno ostvarenje moguće je kroz predstavljanje konstitutivnog naroda i sudjelovanje u državnoj vlasti paritetom i konsenzusom, a ne sudjelovanje pripadnika naroda i zadovoljenje forme bez sadržaja, bez mogućnosti predstavljanja i artikulacije interesa naroda koji se predstavlja. BiH na bazi svoje društvene podloge može jedino funkcionirati kao federacija s konfederalnim elementima zbog načina stvaranja takvog oblika putem agregacije – spajanja dva državnopravna entiteta – rekao je Karan.
U sadašnjem obliku uređenja, naveo je profesor Karan, njene dvije ustavno-pravne i političko-teritorijalne jedinice koje, na osnovu i u okviru Ustava BiH kao najvišeg pravnog akta, imaju pravo da uređuju svoj pravni sustav i vrše funkcije državne vlasti u cilju zaštite svoje autonomije.
Prema njegovim riječima, sadašnji federalni odnosi su dostignuti nivo kompromisa /ženevsko-njujorški kompromis/ između zahtjeva za unijom s jedne strane i zahtjeva za teritorijalnom samostalnošću s druge strane izvan ili u okviru postojeće federacije.
– Taj balans je uspostavljen kroz formu jedinstvenog političkog sustava u okviru koga su zajedničkom nivou i entitetskim vlastima dane potrebne opće ovlasti, tako da nijedan sustav vlasti nije pravno ili politički podređen drugome. Oba politička sustava, federalni i federalne jedinice u sferi svog djelovanja su koordinirani s drugim i nezavisni od njega, što predstavlja suštinu federalnih odnosa federalnog, složenog državnog i političkog uređenja.
Ključno je da se u federalnom ustavnopravnom i političkom sustavu ravnoteža održava tako da ni jedan stupanj vlasti ne postane prevlađujući do te mjere da može diktirati odluke drugom – istaknuo je profesor Karan.
Formiranje sadašnje BiH federacije, iako je nastala aktom međunarodnog prava, odnosno međunarodnim ugovorom, bez principa dobrovoljnosti, pojasnio je Karan, nastalo je kao proizvod konkretnih društvenih okolnosti primjerenih uvjetima koji su zahtijevali federalizam kao jedinu opciju mogućeg oblika državnog uređenja.
On je dodao da su razlozi koji su utjecali na ovo bili tradicionalne prirode, etnički, vjerski, geografsko-ekonomski razlozi, administrativno-organizacijski, politički, povijesni i drugi.
– Sadašnja forma oblika državnog uređenja odraz je takvog specifičnog bića bosanskohercegovačkog, multikulturnog i višeznačno strukturiranog društva.
Izetbegovićev stav o unitarnoj BiH ga grubo, opasno narušava. Ne samo stav da će se stvoriti uvjeti za stvaranje građanske, unitarne BiH, već i da će ona doći “sama po sebi”, pritiscima, neustavnim odlukama visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH, međunarodnih institucija, revizijom svake vrste, je veoma opasan – ukazao je Karan, koji je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Apeiron.
On je pojasnio da ove tendencije nisu prevodive bez obzira na svu silu koja se koristi jer su u sukobu sa realnom društvenom podlogom koju čine narodi sa svim svojim posebnostima i prirodne potrebe da se te posebnosti izraze državno-pravnim oblicima organizacije koje garantiraju narodni suverenitet.
On je svakako izražen u formi federalnog oblika udruživanja. Izetbegovićev stav o unitarnoj državi kao garanciji multietničnosti, samo je opasna tendencije narušavanja dostignutog balansa, pokušaj dominacije kroz majorizaciju kao proces i vrsta odnosa koji neminovno budućnost čini neizvjesnom.
– Izetbegovićev prikriveni stav svih 26 godina, sada samo otvoren, realizirao se pod različitim izgovorima: da je potrebna ustavna reforma u pravcu unitarizacije, da ovakvo državno uređenje predstavlja kočnicu daljem razvoju i napretku BiH ka europskim integracijama, o “prelasku iz dejtonske u briselsku” fazu razvoja, stavovi protiv dvoentitetskog federalnog uređenja, entitetskog glasanja, a za klasično centralistički i unitaristički model, sa već otvorenim izjašnjavanjem za građanski model ustavnopravnog uređenja, za tihu majorizaciju kroz proces unitarizacije, je ne samo antidejtonski, on je istovremeno rušilački, ustavnopravno neodrživ, društveno nepomirljiv i u sukobu sa realnošću – istakao je Karan.
Prema njegovim riječima, jedino ispravno rješenje budućeg razvoja BiH je povratak na ustavna rješenja aktualnog ustava, njegova dosljedna primjena i uvažavanje ustavnih principa koji su se u praksi razvili i naknadno dobili svoj legitimitet /dobrovoljnost/ i postali naša ustavna praksa, realna stvarnost.
– Moramo biti sasvim jasni, unitarno državno uređenje u višeznačno slojevitim, multikulturalnim, multikonfesionalnim, multinacionalnim i povijesno razjedinjenim zajednicama kao što je BiH, nije ništa drugo do nasilje države, državne organizacije prema njenim građanima i narodima. Ono je neostvarivo.
Pokušaj majorizacije izražen kroz formu ‘efikasne države, jakih centralnih kompetencija, sa sposobnošću međunarodnog subjektiviteta i integracionih procesa’ je zabluda, neistina i opasan politički Izetbegovićev put -upozorio je Karan.
On je naglasio da višeznačno složenoj strukturi državne organizacije, pored individualnog, građanskog, pojedinačnog, ličnog, naročito ističe da se legitimitet etničko-konstitutivnog dijela složene zajednice pojavljuje kao samostalan politički subjekt, sa samostalnim političkim zahtjevima.
Dakle, višeznačno složena država pored građanina /čiji domen jesu osobna prava i slobode/ ima i kolektivitet koji također zahtjeva svoje demokratsko predstavljanje kroz političke institucije /sudjelovanje u državnoj vlasti/. Građanin nema ni kapacitet apsolutnog predstavljanja i sebe kao pojedinca i kolektiviteta čiji je i sam član.
U BiH je kolektivitet ontološki subjekt složene državne zajednice koji se predstavlja sam i ne traži realizaciju svojih, kolektivnih interesa posrednim putem, pri čemu artikulacija kolektiviteta jeste i ustavna kategorija, esencijalni element, ne pridodat, već originalan”, naveo je Karan.
Oduzeti to pravo kolektivitetu, Izetbegovićevim /prirodnim/ unitarnim putem, upozorio je Karan, jeste oduzimanje stuba, osnova državne strukture na kojoj počiva i opasnost za sam opstanak države, te stvaranje “potrebe” iznalaska drugih oblika samopotvrđivanja.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je prije dva dana u obraćanju na sesiji Kruga 99 o temi “Unutrašnje i vanjske silnice u restituciji građanskog uređenja BiH”, rekao da je unitarna ili jednostavna država, kakva je BiH bila do prihvaćanja dejtonskog uređenja i koja funkcionira na bazi građanskog principa, prirodni okvir i uređenje koje štiti i omogućava opstanak i razvoj multietničke zajednice kakva je bila i kakvu teže da obnove u BiH.
– Unitarno organizirana država BiH nije gušila identitet, kulturu, posebnosti i jednakosti etničkih skupina BiH – mišljenja je Izetbegović.
/Srna/HMS/